Očekuju li nas veće cijene mesa i manja ponuda? Kratkoročno izvješće o kretanjima na tržištu daje odgovor
Europska komisija je objavila kratkoročno izvješće o kretanjima na tržištu. Podaci iz ovog dokumenta pokazuju da će se proizvodnja goveđeg mesa u Europskoj uniji smanjiti za 0,6 posto u 2022. godini. Zbog rekordno visokih domaćih cijena izvoz bi se trebao smanjiti za jedan posto. U porastu je uvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva i Brazila.
Rast cijena govedine započeo je sredinom 2021., a u svibnju 2022. dostigao skoro 500 eura za 100 kg. To je više za 100 eura u odnosu na prethodne godine. U Francuskoj i Njemačkoj vidljiv je pad brojnosti životinja, dok je rast zabilježen u Italiji, Estoniji i Irskoj. Očekuje se da će povećanje broja zaklanih grla krajem godine biti posljedica visoke cijene i manje dostupnosti stočne hrane.
Predviđa se smanjenje izvoza za ovu godinu od jedan posto. U periodu siječanj-lipanj on je za goveđe meso u EU smanjen za 2,4 posto u odnosu na isti period 2021. godine. Utvrđen je rast pošiljki za Kanadu od 28, Japan 24, dok je smanjen za Bosnu i Hercegovinu za 10 posto, a Filipine 18 posto. U istom periodu pao je i izvoz živih životinja za 16 posto.
U prvoj polovini ove godine uvezeno je 32 posto ili 42.000 t govedine više nego u 2021. Uvoz bi se mogao povećati za 25 posto.
Rast proizvodnje svinjetine ograničavaju trajno visoki troškovi hrane i afrička svinjska kuga. Očekuje se smanjenje od 5 posto u 2022., a najviše će to biti izraženo u Danskoj, Poljskoj, Belgiji, Rumunjskoj i Italiji. Konzumacija svinjetine mogla bi se smanjiti za 1,9 posto 2022. godine. Prosječna potrošnja je iznosila 32,1 kg po glavi stanovnika.
Najveći europski proizvođač svinjetine otpušta radnike - pada broj tovljenika u Njemačkoj?
Cijene ove vrste mesa rastu vrlo brzo, a od sredine srpnja do sredine rujna 2022. bile su 28 posto iznad prosjeka u periodu 2017-2021. i to čini ovaj proizvod manje konkurentnim. Uz sva turbulentna događanja na tržištu mesa predviđa se da će uvoz svinjskog porasti za 27 u 2022. i 17 posto u 2023. godini.
Proizvodnja peradi je također pod utjecajem visokih cijena hrane, energije te pojave ptičje gripe. Manji izvoz je pod djelovanjem visoke cijene peradi, a suspenzija carina za proizvode koji dolaze iz Ukrajine favorizira uvoz. Ptičja gripa je u nekim zemljama uzrokovala značajan pad proizvodnje. Italija, Francuska i Mađarska su zajedno imale pad od 11 posto. Ovaj sektor ovisi od kukuruza kao izvora stočne hrane. U ovoj godini loša žetva će biti nadoknađena količinama iz uvoza.
Proizvodnja peradi bi trebala blago opasti 0,9 posto u 2022. i 0,4 u 2023. godini. Domaća upotreba mesa peradi će se neznatno povećati za 1,1 posto i ostati stabilna na 23,4 kg po glavi stanovnika. Izvoz će se smanjiti za 2,2 posto u 2022. i ostati gotovo stabilan u 2023., dok će uvoz peradi povećati za 29 u 2022. i 7,7 posto u 2023. godini.
Brojnost ovaca i koza je na povijesno niskoj razini, ali se ne očekuje smanjenje klanja. Velike su razlike između država članica. Uvoz bi trebao porasti za 10 i još 4 posto sljedeće godine. To je još uvijek ispod nivoa prije COVID-a, što će dovesti do visokih domaćih cijena. Trgovina bi trebala dodatno rasti 2023. godine.
Cijene janjetine ostaju na neviđeno visokoj razini, a variraju između 700 i 750 eura za 100 kg. Glavni uzrok je mala domaća ponuda u odnosu na potražnju na domaćem tržištu.
Povećan je broj zaklanih životinja za 27 posto u periodu siječanj-lipanj i pored smanjenja populacije. Cijelom proizvodnjom dominira poskupljenje i nedostupnost hrane, što je i dovelo do većeg broja zaklanih životinja. Ipak, očekuje se usporavanje klanja i blagi porast proizvodnje od 0,5 posto.
Izvoz ovčjeg mesa u EU smanjen je za 3,7 posto u prvoj polovini godine u odnosu na isti period prošle. Uvoz bi mogao dostići povećanje od 10 ove i dodatnih 4 posto sljedeće godine.
Tagovi
Autorica
Marta Radić
prije 2 godine
Prodali smo inu , sisačku rafineriju uništili , sada polako prodajemo i poljoprivredu...glavne prerađivačke firme polako odlaze u strano vlasništvo , sada će i polj.zemljište, tako i proizvodnja...tako da nam se loše piše
Velimir Komericki
prije 2 godine
Slažem se gospon Đuro,samo mi našu travu budemo izvezli, a bude se uvezla trava koju nitko ne želi,al za nas bude milina.
Đuro Japaric
prije 2 godine
Brozov model , prilikom izgradnje autoputa Beograd - Zagreb , odlučio Broz da vidi kako teku radovi ! Znajući za to Slavonski seljaci izašli pokraj autoputa , kleknuli i pasu travu . Vidjevši to Broz naredi vozaču da stane , upita seljake zašto pasu travu , seljaci mu rekoše , pokupili ste žito , kukuruz , gladni smo druže TITO ! Mudro odgovori Tito da ih razumije i predloži im da otiđu dalje od ceste jer je tamo dalje trava čistija ! Siromašniji neće imati novca ni za MESO a ni RATARSKE kulture , pa im je BROZOV model budućnost !
Marta Radić
prije 2 godine
Potrošnja goveđeg i junečeg mesa u konstatnom je padu posljednjih 8 mjeseci. Taj trend će se nastaviti , jedan od razloga je visoka cijena....standard građana ne prati rast cijena , tako da globalno gledano , sve namirnice sa visokom cijenom će se u potrošnji prepoloviti. S toga je bitno prilagoditi ZPP trendu potrošnje hrane , a to je cijenovno prihvatljivo , te zdravo. Samo takove proizvodnje će opstati , sve drugo je pusta priča. Navike potrošača se drastično mjenjaju.
SASA FRANIC
prije 2 godine
dobra politika . napravi proizvodnju kod nas neisplativom, a iz Brazila se uvoz isplati!!! je li oni tamo imaju zelene prakse kada se mi s njima moramo natajecati s cjenema?