Pretraga tekstova
Do kraja godine otvorit će se još desetak farmi u cijeloj Hrvatskoj
Hrvatska svinjogojska proizvodnja podmiruje samo 15 posto domaćih potreba, a u prva tri mjeseca ove godine u tov je stavljena samo 51.000 prasaca.
Tu lošu 'krvnu sliku' samodostatnosti domaće proizvodnje tovljenika, nakon prošlogodišnjeg proširenja farme, na 24.000 tovljenika na godinu, najvećeg proizvođača svinja u kategoriji malih obiteljskih gospodarstava Željka Kurkutovića, trebale bi popraviti i dvije novootvorene farme u Gundincima ukupnoga kapaciteta 8400 tovljenika.
Riječ je o svinjogojskim farmama obiteljskih gospodarstava Kadić i Janković, koje su investicije realizirale uz potpore Ministarstva poljoprivrede, HBOR-a i Belja, s kojim imaju ugovorenu dugoročnu suradnju. Svaki je objekt koštao 6,2 milijuna kuna, a ugovor o dugoročnoj suradnji s Beljem za te uzgajivače znači sigurnost. I Kadić i Janković vjeruju da će, unatoč krizi, realizirati svoje planove. »Gundinci su oduvijek orijentirani na poljoprivredu, od toga se ovdje živi, a ljudi moraju jesti i u krizi, pa vjerujem da proizvodnja hrane ima budućnost«, kaže Janković.
Istodobno i u Belju ističu da su to prve takve farme u Brodsko-posavskoj županiji, a plan je do kraja godine otvoriti ih još desetak u Hrvatskoj, jer im je važna suradnja s uzgajivačima, koji će u najmodernijim objektima osigurati dostatne količine kvalitetnog mesa za njihove prerađivačke kapacitete. Tovni materijal će proizvođači dobivati s farmi Belja, a hranu iz tvornice u Dardi.
Svinjogojci upozoravaju da izlazu iz krize domaćem svinjogojstvu neće pomoći najavljeno ukidanje poticaja, pa se nadaju da će taj dio resorno ministarstvo u pregovorima s Europskom unijom pokušati ublažiti ishođenjem dužeg razdoblja zadržavanja poticaja za rasplodne krmače, jer će se u suprotnom svinjogojstvo, koje je devedesetih godina zadovoljavalo domaće potrebe, ali i potrebe izvoza, naći pred krahom.
Autor: Anita Benić
Povezana stočna vrsta
Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !