Pretraga tekstova
Farmu koja je odnijela ovogodišnju nagradu "Mliječna farma godine", odlikuju selekcija i sparivanje genetski najboljih i kompatibilnih grla, kvalitetna hranidba krava, energetska učinkovitost i uvođenje novih tehnologija u proizvodnju.
Ovogodišnja nagrada "Mliječna farma godine" koju dugi niz godina dodjeljuju Hrvatska mljekarska udruga i Mljekarski list s ciljem prepoznavanja naših najuspješnijih proizvođača mlijeka, pripala je OPG-u Emine Burek.
Kako se čulo na dodjeli nagrade na Veleučilištu u Križevcima, riječ je o velikoj mliječnoj farmi u Mostarima nedaleko Vrbovca koja ima oko 200 muznih krava i zapošljava 10 radnika.
Vlasnica, Emina Burek uspješno se bavi ovom proizvodnjom od 2005., a od 2015. godine njezin je OPG jedan od najznačajnijih kooperanata tvrtke Dukat te predstavnik njihovih "zelenih" farmi.
Kako napominju iz Hrvatske mljekarske udruge, po struci je diplomirana inženjerka agronomije i, zahvaljujući znanju i velikoj pažnji koju pridaje selekciji i sparivanju samo genetski najboljih i kompatibilnih grla te kvalitetnoj hranidbi krava, ona se nalazi u samom vrhu hrvatskih proizvođača po količini proizvedenog mlijeka po grlu simentalske pasmine.
Na farmi Emine Burek godišnje se proizvede 1,5 milijun litara mlijeka i 50 tona mesa
Uz to, na farmi brinu i o održivom korištenju energije, pa tako solarnim panelima postavljenima na krov staje pribavlja električnu energiju iz obnovljivih izvora te ujedno snižava troškove energije.
Prate i najnovije tehnologije u proizvodnji te je u tijeku ugradnja dva robota za mužnju koja će pridonijeti daljnjem jačanju efikasnosti proizvodnje.
Ističu i da Hrvatska danas svojom proizvodnjom pokriva tek 40 posto vlastitih potreba za mlijekom. Broj proizvođača i proizvodnja ove namirnice u Hrvatskoj smanjuje se iz godine u godinu, pa je u 2022. proizvodnja dotakla povijesno najnižu razinu od 405 milijuna kilograma, unatoč činjenici da je otkupna cijena na razini Hrvatske rasla, čulo se i na Stručnom skupu ove udruge.
S ciljem preokreta višegodišnjih negativnih trendova, napomenuto je kako je Ministarstvo poljoprivrede lani predstavilo Nacrt Programa razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030. godine, kojim se fokus stavlja na govedarsku proizvodnju.
Kroz povećanje broja grla u proizvodnji, povećanje produktivnosti proizvodnje i osiguravanje preradbenih kapaciteta, program predviđa da će proizvodnja mlijeka do 2030. godine doseći onu iz 2012. godine i rezultirati proizvodnjom 600 milijuna kilograma.
Imajući na umu brojne negativne trendove u domaćoj mljekarskoj industriji, farme poput OPG-a Emina Burek iznimni su primjeri kako im se oduprijeti i u izazovnom okruženju istaknuti svojim načinom pristupa proizvodnji i uvođenjem inovacija, zaključeno je na stručnom skupu i dodjeli nagrade.
*Naslovna fotografija: depositphotos/izk_md, Val grupa
Tagovi
OPG Emina Burek Mliječna farma godine Hrvatska mljekarska udruga Mljekarski list Nagrada Proizvodnja mlijeka
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.