Ogromni gubici mljekara zbog problema s mastitisom - što je rješenje?

Mastitis goveda je upala parenhima tkiva vimena koje može rezultirati fizičkim, kemijskim i bakteriološkim promjenama u mlijeku i patološkim promjenama u tkivu mliječne žlijezde. Iako postoji više uzroka za nastanak, kao što su traumatski, fiziološki, alergijski i tako dalje, infektivni uzroci su najzastupljeniji, budući da je više od 140 vrsta mikroorganizama uključeno u nastajanje mastitisa kod muznih krava.

Bolest dovodi do značajnih financijskih gubitaka zbog dijagnostičkih testova, veterinarskih usluga, izgubljenog mlijeka, povećanog obujma rada, kao i indirektnih troškova kao što su niske stope reprodukcije i prerano izbacivanje oboljelih jedinki iz stada. Sve češća je pojava bakterija otpornih na antibiotike u mlijeku i mliječnim proizvodima zbog neselektivne upotrebe antibiotika za liječenje mastitisa.

Vodeći uzrok

Značajno je da je Escherichia coli vodeći uzrok akutnog kliničkog mastitisa kod krava širom svijeta. Ona obuhvaća vrlo heterogenu grupu komenzalnih stanovnika crijeva. Međutim, zbog prilagodljivosti svog genoma, ovaj organizam je evoluirao u patogene sojeve koji mogu izazvati bolesti, uključujući mastitis kod krava nakon fekalne kontaminacije najčešće sisnog otvora tj. kanala.

Prema podacima velikog broja znanstvenika, patogena E. coli (MPEC) je patotip najčešće odgovoran za izazivanje mastitisa kod muznih krava. Treba svakako naglasiti da mliječna žlijezda nije njeno prirodno ili primarno stanište, zbog komponenti urođenog imuniteta povezanih s mlijekom, kao što su antimikrobni peptidi, lizozim, laktoferin i drugi sastojci. Međutim, neke E. coli su stekle specifične faktore virulencije koji mogu pomoći bakterijama da napadnu mliječnu žlijezdu, prežive i umnože se u mlijeku, na taj način pretvarajući mliječnu žlijezdu u pogodno stanište za ove bakterije.

Pored utjecaja na muzna grla, mastitis predstavlja prijetnju i po zdravlje ljudi zbog rizika od prenošenja zoonotskih patogena putem konzumiranja kontaminiranog mlijeka ili izravnog kontakta sa zaraženom stokom. Ako govorimo o sljedećoj kariki u lancu vrijednosti proizvodnje mlijeka, tj. preradi, pojava nedijagnosticiranih slučajeva u stadu dovodi do povećanja prosjeka sadržaja somatskih stanica u mlijeku, što pogoršava tehnološka svojstva mlijeka, na primjer, smanjena termostabilnost mlijeka i neposredno smanjen prinos sira. Također, životinje koje su isključene iz mužnje, smanjuju dostupne količine prerađivačima, bez obzira na konačan proizvod. To neposredno utječe na popunjavanje kapaciteta prerade, rentabilnost proizvodnje i stupanj amortizacije proizvoda.

Rano otkrivanje i gubici

Zbog toga su prevencija, odnosno rano otkrivanje mastitisa i njegovo pravilno liječenje od izuzetnog značaja za stabilnost proizvodnje i prerade mlijeka, te očuvanje brojnih radnih mjesta u ovom sektoru. 

Istraživanja pokazuju da od 10 muznih krava, do dvije se godišnje isključe iz proizvodnje zbog ovog problema. Navodi se i da je nešto veća uspješnost ranog otkrivanja ove bolesti kod novijih robotiziranih sustava mužnje. Ipak, bitno je iskustvo poljoprivrednika i vrijeme koje posveti životinji. Od posebnog značaja je redovna kontrola kvalitete mlijeka (zbirni uzorak), kao i kontrola proizvodnosti koja podrazumijeva uzimanje uzoraka po svakom grlu.

Poruka je svakako da bi trebalo uložiti dodatne napore u unaprjeđenje znanja i vještina proizvođača mlijeka u ovom području, raditi na prevenciji te uvođenju novih metoda za ranu detekciju ove bolesti na farmama.