Pretraga tekstova
Čak 1.200 m2 krova otkinuo je vjetar s farme muznih krava. Stradao je i štagalj, obiteljske kuće, dva tunela sa sijenom i strojevima. Konstrukcija je toliko savijena da ni ne mogu do strojeva. Uništene su i ratarske kulture - kukuruz je povaljan...
Hrvatski stočari proživljavaju teške dane. Dok afrička svinjska kuga prazni svinjce, užasno nevrijeme nanijelo je ogromne štete na govedarskim farmama.
Među stradalima je i ona muznih krava OPG-a Josipa Zdunića u Divoševcima na kojoj se nalazi čak 500 životinja. Samih krava je oko 230, tu su i junice, telići, a trenutno je do 150 grla, kako kroz sarkazam kaže, na sunčanju.
Orkanski vjetar odnio je s objekta čak 1.200 četvornih metara krova i to par stotina metara dalje.
"Sreća da nije nikoga pogodio", kaže vlasnik farme na kojoj rade i supruga mu, dvojica sinova i tri kćeri, ali i četvero djece pokojnoga brata.
Stradao je pod naletima vjetra i štagalj, obiteljske kuće, dva tunela sa sijenom i strojevima... Konstrukcija je toliko savijena da ni ne mogu do strojeva. Uništene su i ratarske kulture - kukuruz je povaljan...
"Na svemu je šteta", priča ipak zahvalan što nije bilo stradanja ljudi i životinja.
Struje nema, ali nema zastoja u proizvodnji mlijeka. "Agregat, sipaj naftu i radi dalje", opisuje težak posao u mljekarstvu.
Obitelj u ovom selu nedaleko Velike Kopanice u Brodsko-posavskoj županiji, jedna je od najvećih proizvođača mlijeka čije blago dnevno daje oko 4.700 litara.
"Ima nas još možda 4 ili 5 većih proizvođača", kaže nam oslikavajući teško stanje u ovom sektoru.
Ono što je problem sada svima je nabava krovova jer nisu jedini koji su stradali u oluji. Treba naći i majstore jer postavljanje nije jednostavan posao.
"Krpamo što možemo kod telića", umoran je nakon teškog dana koji je jučer oko 18 sati i u kratkom vremenu uništio brojna gospodarstva diljem kontinenta, privatnu i javnu imovinu, ali i ono najgore - uzeo četiri života.
Brojne mliječne farme stradale su i drugim županijama. Pisali smo o štetama koje su pogodile obitelj Kostić u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a načelnik Stožera Civilne zaštite Osječko-baranjske županije i zamjenik župana Mato Lukić, obišao je danas oštećene farme u Strizivojni.
Ne ponovilo se.
Tagovi
Mliječna farma Šteta Olujno nevrijeme Josip Zdunić Proizvodnja mlijeka Ogromne štete Oluja
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Damir Senjan
prije 2 godine
Tuga i jad, koliko muke i sada kuda sve skupo gradi sve ispočetka. Nije jedini, ima mnogo poljoprivrednih gospodsva koja su nastradala još i gore samo oni su mali ili srednji OPG-eovi i o njima se nepiše i nitko ih se nije sjetio. Jedino se na TV-u sjete ZG a nitko od njih sa televizije se nije sjetio a što je sa selima koja su nastradala jučer, danas, sutra.