Obitelj Gašić gotovo dva desetljeća muku muči s istim problemom - poljoprivrednim zemljištem

Poljoprivredno zemljište nerješiv je problem za Ivana Gašića iz Beketinaca koji je 2018. proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom, a njegovi sirevi 'okićeni' više puta zlatom i proglašeni šampionima. Za stočarstvo se odlučio u najtežem razdoblju za mliječno govedarstvo u Hrvatskoj. Stopirao je roditelje u naumu da prodaju krave i farmu te ih nagovorio da proizvodnju mlijeka spase preradom u sireve. Sada su i vlasnici mini sirane. No i dalje muku muče s istim problemom, nedostatkom poljoprivrednog zemljišta.

Beketinci teritorijalno pripadaju općini Čepin koja je raspisala natječaj za zakup državnog zemljišta. Prvo je srušen, pa onda ponovljen prije donošenja izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, gdje vrijede nova pravila o bodovanju za mlade, stočare i dosadašnje posjednike. Ivan je skupio svu dokumentaciju i prijavio se. Trenutno obrađuje 49 hektara, a onda su mu ponudili tri dodatna. 

"Pozvali su me da dođem odabrati 'tablu'. Odazvao sam se. I onda su mi rekli da mogu dobiti 53 hektara prema broju uvjetnih grla. Imam ih oko 50, ali to je bez podmlatka koji ne ulazi u taj izračun, a na gospodarstvu nikada nije manje od 90 grla", govori Ivan napominjući kako je općinsko povjerenstvo odlučilo da se maksimalno u pojedinačni zakup može dati 150 hektara zemlje. 

Vlastita zemlja nedostižna 

Obitelji je ona nužna radi proizvodnje hrane za stoku, kako onu postojeću, tako i mlado koje će tek doći na svijet. Stoga se pitaju kako da nastave s proizvodnjom, ako nemaju dovoljno zemlje? 

"Sve što obrađujem je državna zemlja u zakupu, svoje nemam, a problem je i doći do nje. Kod nas u i oko Beketinaca je nema za kupiti, a druga je stvar što su cijene otišle u nebo", ukazuje na problem Gašić koji trenutno ima 47 muznih krava, a uz to i junice, tov i podmladak. Sveukupno se popne do oko 90 grla stoke. Na dan oni pojedu oko tri tone hrane. Od prošle godine vodi se kako u prosjeku ima 52 uvjetna grla. Prijavio se na općinski natječaj za zakup, i dobio je dodatna tri hektara. Kaže kako je uz to morao odustati od nekih svojih čestica kako bi mogao 'ući u jednu tablu'.

"Da sam ostao na svojim česticama, ne bih mogao ući u tu tablu, a u njoj mi se nije poklapala količina koja mi treba. Morao sam, na kraju, odustati od zemlje koju obitelj obrađuje od 90-ih godina kako bih mogao prihvatiti drugu tablu. Da sam rekao da je ne želim, onda bi bilo 'a, što ju tražiš'. Zemlju koju smo do sada obrađivali, očistili smo od svega, i sada će ju dobiti netko drugi'. Za nas više nema", govori Ivan ističući kako je općina Čepin s najviše državnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj.

Žalbu ne može uložiti na natječaj, dodaje, jer je on još uvijek otvoren. Sada bi morao konkurirati s ratarima koji nisu u ničemu ograničeni, dok stočari jesu. "OPG postoji od 1997. godine kada ga je otvorio moj otac, a farma na kojoj sada radimo je nastala iz mjera Operativnog programa i punim pogonom radi od 2008. I ona je jedina 'ostala na životu' iz toga programa. Otac ju je prepisao na mene 2013. jer mu je došlo da sve rasproda. Kada je krenuo s njom, cijena litre mlijeka plaćala se 4 kune, a potom je pala na 2,50", priča nam Ivan koji je sa sestrom 2017. odlučio otvoriti mini siranu. 

Dnevno proizvedu 800 litara mlijeka 

S prvim sirevima 'pobrali' su nagrade, proglašeni su šampionima. Pomoglo im je to u daljnjem razvoju. Prijavio se potom i na natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika, i pobijedio. To ga je dodatno poguralo. Iako je od samog začetka njihova obiteljsko-poljopririvrednog gospodarstva prošlo gotovo dva desetljeća, ostao im je uvijek jedan problem - zemlja.

"Tata je krenuo s nekih 20-ak grla stoke, sredstvima iz Operativnog programa napravljena je farma s 50 muznih krava, i na tome smo stali. Broj krava nismo smanjivali. I otac se stalno natjecao za zemlju, ali nije dobio niti hektara. A evo, sad istu borbu vodim i ja", kazuje ovaj mladi hrvatski farmer na čijoj farmi se dnevno proizvede oko 800 litara mlijeka.

Hrvatska među zemljama EU s najnižom otkupnom cijenom mlijeka

Većinu koriste za preradu u sir i mliječne proizvode dok ostatak predaju Dukatu. Gašići godišnje iz svoje sirane izbace i oko 24 tone sira. Uključeni su i u županijski projekt 'Obrok za svako dijete u osnovnim školama' kroz svoje svježe mlijeko, paletu voćnih jogurta, kuhanih sireva bez začina kao i svježi sir te čvrsti jogurt.

"Proizvodimo sve što se može od mlijeka, kompletnu paletu proizvoda. Bilo je upita da nešto plasiramo u trgovačke lance, ali smo to odbili. Sve prodajemo sami, po sajmovima, salama za svatove, nešto šaljemo u restorane na Jadran, ali dosta toga ode i na 'kućnom pragu", opisuje način rada na gospodarstvu na kojem je zaposlena cijela obitelj. 

Govori kako bi mogli opstati s 50 hektara zemlje, ali kada bi svaka godina bila apsolutno idealna i svaka kultura rodila. Ovako ne mogu napraviti plodored. "Ako kukuruz siješ deset godina, nemam ga više gdje. Lani se pojavila kukuruzna zlatica i odmah je bio za silažu. Imao sam tako velike gubitke i morao sam napraviti plodored, pa sam posijao pšenicu koja mi ne treba u hranidbi stoke. Kada sam ju prodao s površine na kojoj je trebao biti kukuruz, i kojega ostavljam inače na farmi, dobio sam 2,08 kuna. I sad od tih novaca moram kupiti kukuruz za 2,50 kuna", opisuje stočarske probleme sa zemljištem. 

"I opet sam u minusu. Konstantno s njim i radim. Još bih i napredovao da me općina ne koči, i da mi dovoljno zemlje. Prema struci, za jednu kravu je potrebno do dva hektara. A ja po uvjetnom grlu dobijem upola manje", zbraja Gašić. 

Natječaj je još uvijek u tijeku 

Ako ostane na ovoj površini, kaže, morat će smanjiti broj grla stoke, a time će pasti i proizvodnja mlijeka koja je u Hrvatskoj, i tako vrlo niska. 

"Kako bih radio s plusom, onda bih morao riješiti oko polovice svojih krava, a onda mi opet prijeti oduzimanje zemlje. I tako u krug", nabraja Ivan Gašić kazujući nam kako je dogovorio već i sastanak o problemu u Županiji osječko-baranjskoj, a isto i planira u Ministarstvu poljoprivrede. 

Iz Općine Čepin su nam odgovorili kako je provedba javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta još uvijek u tijeku te nisu odabrani najpovoljniji ponuditelji i s nikim nije potpisan ugovor o zakupu. Ističu kako su kriteriji za ostvarivanje prava prvenstva propisani Zakonom o poljoprivrednom zemljištu temeljem kojeg je i raspisan natječaj. 

'Obitelj Gašić jedna je od rijetkih koja se nastavila baviti stočarskom proizvodnjom i proizvodnjom finalnih mliječnih proizvoda, koje, između ostalog, plasiraju i našem novoosnovanom Dječjem vrtiću 'Zvončić' Čepin.', navode u odgovoru za Agroklub te dodaju kako raznim mjerama potiču poljoprivrednike sa svog područja, pa tako i obitelj Gašić.