Novi udar na stočare

Od 160 klaonica, koliko ih na području Republike Hrvatske ima, nakon kategorizacije, koja je započela lani, ostat će prema trenutnim procjenama samo njih 20-ak, kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu Županijske komore Osijek i tajnik Grupacije klaoničke industrije i prerade mesa Slavonije i Baranje.

Nad napominje kako se prerada mesa i proizvodnja mesnih proizvoda u Hrvatskoj do sada obavljala u prevelikom broju pretežito neuvjetnih objekata koji nisu odgovarali standardima EU ni osnovnim higijensko-sanitarnim uvjetima.

Neuvjetne klaonice ne mogu u EU

- Iz tih se razloga i krenulo u kategorizaciju klaoničkih objekata i u odnosu na kapacitete, ali i tehnološke kriterije, čime će se broj objekata optimizirati. Kad je riječ o stanju klaoničke industrije na istoku Hrvatske, prije desetak godina na tom je području egzistiralo 20-ak klaonica, i većih i manjih zajedno, a danas ih je ostalo tek nekoliko. S radom je, naime, prestao veći dio pretežito manjih klaonica, kaže Nad.

Međutim, gase se i veće klaonice. Krajnji istok Hrvatske, gdje je stočarstvo jedna od strateških gospodarskih grana, naime, ovih je dana ostao bez još jedne, i to veće, klaonice. Riječ je o jednoj od 40-ak većih hrvatskih klaonica, VUPIK-ovoj klaonici u Sotinu, sada u vlasništvu koncerna Agrokor. Do početka Domovinskog rata klaonica je radila punim kapacitetom, u njoj se klalo oko 80.000 tovljenika te još toliko goveda godišnje, a od mirne reintegracije tih područja do nedavno radila je samo s 35 posto kapaciteta. U modernizaciju objekta se gotovo ništa nije ulagalo, međutim to nije smetalo većem broju manjih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, manjih i srednjih poduzeća koja su sada naglo izgubili tlo pod nogama. Postoji i bojazan da nepostojanje klaonice postane prepreka daljnjem razvoju primarne stočarske proizvodnje na području Vukovarsko-srijemske županije.

Neki od proizvođača svinja, kako doznajemo, već su se obratili jedinoj suvremenoj klaonici na ovom području koja udovoljava svim najvišim standardima, tvrtki Ravlić d.o.o. Osijek. Kako ističe Davor Mikulić, član Uprave Ravlić d.o.o., na nužnu sanaciju klaoničke industrije država upozorava već duže vrijeme.

Godina prilagodbe

- Prije pet godina država je kroz Ministarstvo poljoprivrede - Upravu za veterinarstvo upozoravala na stanje klaoničke industrije i započela je subvencioniranje sanacije klaonica. U taj proces ušla je i naša tvrtka i u izgradnju novog suvremenog objekta investirali smo ogroman novac, zbog čega smo tri i pol godine bili preskupi na tržištu. Međutim, sad se omča oko vrata steže onima koji nisu ulagali. Budući da takvi neuvjetni ne mogu opstati, svoje klaonice sada zatvaraju, odnosno zatvara ih veterinarska inspekcija u cilju usklađenja standarda s Europskom unijom.

Smatramo da je zatvaranje neuvjetnih klaonica normalan i logičan slijed. Naša klaonica Ravlić jedna je od rijetkih na ovim prostorima koja udovoljava najvišim (EU) standardima, a prema kapacitetima klanja svinja 1.000 ili junadi 280 komada u jednoj smjeni, mi možemo pokriti područje od Iloka do Zagorja. Nakon zatvaranja VUPIK-ove klaonice u Sotinu, već imamo upita za sklapanjem novih poslova, kaže Davor Ravlić, član Uprave tvrtke Ravlić d.o.o.

Više reda na tržištu mesa

Zatvaranje neuvjetnih klaonica u Hrvatskoj smatra se nije ništa loše, posebice ako se grade i nove suvremene kao što su klaonica Ravlić d.o.o. ili kao što najavljuje Belje, jer bi to zapravo trebalo pridonijeti uvođenju reda na tržištu mesa.

Ostaje tek 20 klaonica

Koliko će još klaonica biti zatvoreno do kraja ove godine, do kada je krajnji rok za prilagodbu EU standardima, znat će se više nakon što predstavnici Europske komisije obiđu sve klaonice u travnju, kako je najavljeno. Pretpostavlja se da bi u prvom koraku ostalo samo oko 60 klaonica, a u drugom i konačnom tek 20-ak.

Autor: Zdenka RUPČIĆ