Pretraga tekstova
U novoj studiji dokazano je da novi sojevi virusa afričke svinjske kuge koji kruže Kinom uzrokuju blaži oblik bolesti, ali ih je teže i kontrolirati.
Prema trenutnim informacijama čini se da nove inačice virusa afričke svinjske kuge (ASK) u Kini uzrokuju blaži oblik bolesti, čineći je manje smrtonosnom. No, studija koju prenosi Reuters dokazuje i to da je takve teže kontrolirati.
Rad tima s Instituta za veterinarska istraživanja Harbin, pri Kineskoj akademiji znanosti dokazao je ranije spomenuto otkriće, ali nije jedini koji je problematizirao temu prirodnih mutacija virusa koji je poharao nebrojena stada svinja u toj zemlji tijekom 2018. i 2019. godine, a i dalje ih uništava.
Prva studija Vojnog veterinarskog instituta u Changchunu izvijestila je o pronalasku virusa s djelomičnom delecijom gena (gubitak jednog ili dva nukleotida), za što je prethodno pokazano da štiti svinje od ASK-a. Međutim, nije istražila virulenciju tog tipa, a došla je usred sve veće nesigurnosti u svinjogojskoj industriji zbog razvoja ove bolesti i pronalaska cjepiva.
"Pojava manje virulentnih prirodnih mutanata donosi veće poteškoće ranom otkrivanju i predstavlja nove izazove za kontrolu ASK-a", napisali su Sun Encheng i njegove kolege u časopisu Life Sciences. Naime, primijetili su da mutanti uzrokuju nepredvidiv tijek bolesti i blage simptome.
Najnovija otkrića dolaze od uzoraka iz sedam provincija tijekom druge polovice 2020. godine. Istraživački tim je pronašao 22 izolata s mutacijama, a kasnije su na viruse testirali njih četiri. Dva izolata bila su jednako smrtonosna kao i prvotni oblik virusa koji je kružio u Kini. No, druga dva su pokazala nižu virulenciju sa simptomima koji variraju od djelomično smrtonosnih do nesmrtonosnih.
Neki analitičari procjenjuju da je ove zime ta bolest pogodila 20% krmača na sjeveru Kine. Međutim, nedavno smo izvijestili da su na kineskim farmama svinja pronađene najmanje dvije nove vrste afričke svinjske kuge za koje se činilo da ih je stvorio čovjek i to zbog ilegalnih cjepiva.
Novi sojevi uzrokuju kronični oblik te bolesti, a stručnjaci napominju i to da ju je teže otkriti. No, nije jasno koliko su česte nove varijante koje je utvrdio tim iz Harbina.
"Studija je vrlo važna za razumijevanje epidemiologije ASK-a u Kini", rekla je Linda Dixon, stručnjakinja za bolesti s britanskog instituta Pirbright. Dodala je da istraživanje treba proširiti kako bi se utvrdilo koliko sojevi cirkuliraju i povećavaju li se ili smanjuju u odnosu na visoko virulentne izolate.
"Bilo bi korisno za druge zemlje, posebno u Aziji, nadgledati kruženje varijanti smanjene virulencije kako bi se osigurale primjerene mjere kontrole", zaključila je Dixon.
Također, istraživači su dodali da provjeru djelotvornosti koje se trenutno razvija u Harbinu treba hitno procijeniti u odnosu na nove sojeve.
Tagovi
Afrička svinjska kuga Bolest svinja Virus Studije
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.