Pretraga tekstova
Na našim seoskim gospodarstvima mogu se naći i morke, poznate i kao misirke ili biserke. Njihov se uzgoj povezuje s eko proizvodnjom jer uspješno uništavaju štetočine.
Iako su morke živahne i bučne ptice, nisu zahtjevne za čuvanje. Mogu se naći među živinom u seoskim dvorištima, a poznate su i kao misirke ili biserke.
Glava im je omanja i nije pokrivena perjem, sa rožnatim izraštajem na vrhu, a lice je plavobijele boje. Vrat je kratak. Tijelo je prekriveno gustim perjem, plavičaste, smeđe, sive i bijele boje. Za sve boje, karakteristično je da je perje ukrašeno sedefastobijelim točkama. Noge su duge, a rep je uvijek okrenut prema dolje.
Odrasla morka teži od 1,3 do 2 kilograma. Mužjak u odnosu na ženku ima krupniji rožnati izraštaj, teži je od ženke i glasa se na drugačiji način.
Morke potječu iz zapadnog dijela Afrike, gdje i danas žive u jatima slobodno u prirodi. Pitome morke zadržale su određene osobine divljih predaka. Tako, kada se uzgajaju na slobodnom prostoru, jedna od glavnih karakteristika je da skrivaju svoja gnijezda, što može biti i glavni problem njihovog uzgoja.
Ženka morke nestane, napravi gnijezdo na nekom skrivenom i nepristupačnom mjestu, a pojavi se tek kada se pilići izlegu, nakon 26 do 28 dana. Stalno su u pokretu, dnevno mogu prehodati i preko 10 kilometara, ali nerado lete, samo kada su u opasnosti. I noć vole provoditi na slobodi, obično na niskom drveću.
Meso morke, koje je po ukusu slično mesu fazana ili prepelice, spada u specijalitete. Ono je tamnije boje u odnosu na kokošije, bogatije je proteinima, mineralima i vitaminima ali i dosta skuplje. Udio bijelog mesa u trupovima morke je znatno veće nego kod kokošaka.
Jaja su takođe hranjivija od kokošijih, sitnija su i imaju tvrđu i pjegavu ljusku.
Morka počinje nositi jaja od marta mjeseca pa sve do kasno u jesen. Za godinu dana jedna morka može snijesti u prosjeku 70 jaja.
Kako su po prirodi uvijek na oprezu i teritorijalne, morke glasom upozoravaju na pojavu grabežljivaca u svojoj okolini. Za razliku od kokošaka, morke ne čeprkaju, nego samo kljucaju i ne diraju nasade, sve dok postoji i jedan insekt u blizini, tako da mogu imati ulogu i u organskoj proizvodnji jer uspješno uništavaju štetočine.
Najviše intenzivnih sustava uzgoja morki je u afričkim zemljama, Indiji, Kini, SAD, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji. Uzgoj ove životinje kod nas još uvijek nije dostigao veće razmjere. Ima farmi i ozbiljnih uzgajivača morki, ali je njihov broj mali.
Foto:morguefile.com
Tagovi
Kokoš Neprijatelj insekata Domaća potražnja Ljuska Divlji preci Bez perja Eko proizvodnja Grabežljivci
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikola Dolački u studiju Agrokluba. 🎥
Đuro Japaric
prije 3 dana
Još mi nisu odgovorili na prijedlog ? Što imamo ako na tarabe izvjesim ; molim nasljednike umrlog da pokrenete OSTAVINSKI postupak , a nakon toga da Više [+] mi date vašu zemlju u zakup jer će sa UPISOM u ARKOD za Vas imati veću vrijednost u slučaju da ju prodajete !
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Poslana je danas i njemu Predstavka ! Prijedlog je da Milanović sa ovlastima Predsjednika RH predloži IZVAREDNU sjednicu Hrvatskog sabora , na kojoj Više [+] bi se ZAUSTAVILO ponižavanje neupisanih , BRISANJE živih posjednika , išlo po HITNOM postupku izmjene Zakona o nasljeđivanju članka 210 ! U Gruntovnici i katastru na povijesno prenapuhanom Radiću , Nikola ju upisao u ARKOD bez Ugovora ! Pa neka Radić ili nasljednici ili lokalne vlasti POKRENU OSTAVINSKI postupak da g. Nikola može sa ŽIVIM KOMUNICIRATI ! Mora se mijenjati i Zakon o izvlaštenju , SMEĆE za raspolaganje sa državnom zemljom ? Šteta što NEMAMO HPK , ali vlasnici OPG imate Đuru , koji se NE BOJI ?