Kritično ugrožena pasmina: U Hrvatskoj tek 201 krava slavonsko-srijemskog podolca

Nekoć najzastupljenija pasmina danas je ugrožena, u Hrvatskoj imamo tek 201 kravu slavonsko-srijemskog podolca, čulo se na javnoj raspravi o novom uzgojnom programu Udruge uzgajivača slavonsko-srijemskog podolca (UUSSP), održanoj u selu Oprisavci. 

Udruga, kaže, programska koordinatorica Iris Beneš, postoji od 2008. godine, s glavnim ciljem zaštite i unaprjeđenja uzgoja te stare hrvatske, kritično ugrožene pasmine. 

Kako navode, početkom 20. stoljeća slavonsko srijemski podolac bio je najznačajnija i najzastupljenija pasmina u Baranji, Srijemu i Slavoniji, te u Podravini do Virovitice gdje je činilo oko 90% od ukupnog broja goveda i uvelike se koristili za teške poslove u poljoprivredi.

Zaštita pasmine, naglašavaju, nije samo očuvanje kulturne i prirodne baštine, nego i očuvanje vrijednog genetskog materijala izdržljivosti i prilagodljivosti. U skladu s današnjim potrebama, podolac se više ne koristi kao radno govedo. Sve više se koristi za ekološku proizvodnju mesa s naglaskom na iskorištavanju zapuštenih i neiskorištenih prirodnih resursa u područjima gdje je pasmina povijesno vezana za očuvanje zaštićenih krajolika i biološke raznolikosti.

"U cijeloj Hrvatskoj u 2017. godini ostalo je tek 201 krava od čega se 72 nalaze u Brodsko-posavskoj županiji, a na Gajni je otprilike trećina svih nacionalnih uzgajivača", stoji u priopćenju Udruge. 

Uzgajivači su osim niske produktivnosti najviše od svega isticali probleme s plasmanom svojih proizvoda i neprepoznavanju od strane tržišta, te velikim administrativnim ograničenjima povezanim uz 5-godišnje obveze uzgoja propisane potporama izvornih i zaštićenih pasmina.

Iskustva zaštite istarskog goveda 

"Problem plasmana imaju i podolci uzgojeni na Gajni koji se hrane isključivo biljnom hranom, proizvedenom bez korištenja umjetnog gnojiva i drugih kemijskih sredstava, neopterećeni hormonima i antibioticima, koji cijelu godinu provode u ekstenzivnom uzgoju na ispaši zaštićenog poplavnog pašnjaka", otkriva Iris Beneš. 

Posebna pažnja, zaključuju u priopćenju, posvećena je mogućnosti osmišljavanja gospodarskih programa za iskorištavanje o čemu je iz svog iskustva u zaštiti istarskog goveda u ime Agencije za ruralni razvoj Istre govorio Gordan Šubara dr.vet.med.

"Mora biti potpuno jasno da bez sustavne i dugoročne pomoći županija u dijelovima programa koje uzgajivači nisu u mogućnosti sami provesti ne možemo govoriti o dugoročno uspješnom programu i opstanku", naglasio je.