Nakon dvije godine prisilne pauze, obitelj Abramović oživjela tradiciju - bili smo na svinjokolji

Dan počinje jednom rakijicom. Pa loženje vatre u pet ujutro. Pa još jedna rakijica. Tako, naime, običaji nalažu.

Studeni je i vrijeme je za tradicionalnu svinjokolju u Slavoniji. A uz ovu tradiciju ide mnoštvo običaja koje se taj dan moraju obaviti, osim naravno, pripremanja brojnih specijaliteta od svinjskog mesa. Obitelj Abramović iz Posavskih Podgajaca ponovno je oživjela dugogodišnju tradiciju svinjokolje u svome dvorištu.

"Prije dvije godine imali smo afričku svinjsku kugu, sve je bilo eutanazirano i imali smo zabranu uzgoja. Nakon puno čekanja i papirologije, dobili smo sve dozvole za nabavku svinja. Još nismo krenuli sa svojim krmačama i proizvodnjom, nego smo kupili prasce i uzgojili ih - čisto da se vratimo u ritam“, objašnjava nam Franjo Abramović.

Tope se čvarci, kuhaju obarine

Ove godine imaju četiri svinje, taman za "povratničku“ svinjokolju, a ekipa je kaže - standardna. Iza njih je uistinu izazovno razdoblje, ali i veliko zadovoljstvo što se napokon mogu vratiti poslu kojeg vole.

"Preskočili smo dvije godine, ali nismo zaboravili raditi. Sve je pod kontrolom, nadamo se da će tako biti do kraja. Ekipa dolazi oko pola sedam, popije se rakija, obavezno, da se dogovorimo tko će što raditi. Sve je to uhodano. U sedam krećemo ozbiljno raditi", istaknuo je Franjo na početku dana.

Običaji nalažu da svinjokolja počne prije svitanja. Kada stigne pomoć, muškarci ostaju na dvorištu, pa nakon one već spomenute rakijice i kave, bave se samim klanjem, šurenjem i obradom mesa: režu slaninu za čvarke, odvajaju meso za kobasice, kulene, krvavice i švargle, koje se zatim melje.

Do prijepodneva Abramovići su svinje i obradili, a zatim je slijedila polagana prerada mesa, kobasica i ostalih slavonskih delicija. Tope se čvarci. Kuhaju se obarine. Ove godine okupilo se dvadesetak ljudi iz sela. Dio rodbine, a dio prijatelji koji već godinama dolaze pomagati.

Tradicija, ali i potreba

Žene također imaju posebnu ulogu toga dana. One su zadužene za pranje crijeva, kako bi se meso moglo nadijevati u njih i na posljetku objesiti u pušnicu. Osim toga, pripremaju ukusan doručak, gdje se na trpezi mogu pronaći jetrice s bijelim lukom, jetrica u maramici, paprikaš, salenjaci, nešto kasnije u danu i krofne. I da, peru suđe. Neprestano.

"Ovo mi je četiristo i neka svinjokolja. Uz sav taj posao jedva stignemo i malo otračati. Sve ‘pristresemo’ - i mrtve i žive u selu. A usput i izgrdimo svekrve i snaje koje ne valjaju,", kroz šalu, napominje susjeda Mandica Jovanovac.

Za obitelj Abramović svinjokolja nije samo posao, nego dio identiteta, tradicija s kojom se odraslo.

"To je tradicija, ali i potreba. Mi nismo vegetarijanci, mi moramo jesti te naše slavonske proizvode. Volimo to i uživamo u tome. Nastavit ćemo to raditi dokle god možemo. S tim smo se rodili, s tim živimo i s tim ćemo umrijeti. To je to", napominje Franjo.

A ono što proizvedu toga dana, jedu kroz čitavu godinu. Kobasice, kulen, šuku, slaninu, čvarke, mast… sve se to pronađe "za pod zub“ svakodnevno, a i za posebne prilike.

Na pitanje koji mu je dio dana najdraži, Franjo se ne dvoumi.

"Kad sve bude gotovo. Kad se opustimo. Ali iskreno, svaki dio svinjokolje ima svoju draž i to se mora doživjeti“, zaključuje.

Kako je izgledala svinjokolja u Posavskim Podgajcima u obitelji Abramović, pogledajte u bogatoj galeriji fotografija.

A za večeru, kada posao bude gotov, mora se probati svježa kobasica, dinstana, da se domaćinu svinjokolje može tradicionalno prigovoriti kako im nedostaje soli ili ljute paprike ili luka ili slatke paprike. Ili što već koja kuća stavlja u svoje specijalitete koje su potom stavljene u pušnicu.

A tu su i neizostavne krofne, za koje vam donosimo recept Maje Lukačević-Tiljak.

Recept za krofne (jedna mjera, 20 komada):

Sastojci:

• 4 jaja
• 0,5l mlijeka
• Pola kockice germe
• Ulje "od oka"
• Brašna "koliko primi“
• Korica limuna

Priprema krofni

Sve sastojke pomiješati, te paziti da ne bude grudica. Grudice će se izbjeći na način da se mora jako dugo mijesiti, najbolje ručno. Umiješano tijesto pokriti krpom i ostaviti da odstoji desetak minuta. Nakon toga razviti tijesto da bude debljine jednog prsta. Zatim izrezati tijesto modlom (kalupom) i slagati na stolnjak. Naslagano tijesto ostaviti pokriveno 30 minuta. U mast umjerene temperature stavljati onim redom kojim se tijesto i slagalo na stolnjak.

Napomena: tijesto stavljati naopako u mast. Kada su krofne pečene, same se prevrću u ulju. Nakon pripreme, krofne je moguće posuti mljevenim šećerom ili namazati pekmezom.

U slast!