Pretraga tekstova
Otok Cres svake godine nakon sezone striženja muku muči s 15 tona vune koju nitko ne želi. Vuna se ne razgrađuje, ne može se zapaliti pa postaje sve veći ekološki problem
Žalosno je, ali tržište očito ne prepoznaje kvalitetu prirodne sirovine i nema otkupa', kaže Elizabeta Mužić, iz udruge Pramenka. Prijašnjih se godina svako malo pojavljivala pokoja tvrtka zainteresirana za otkup vune na otoku Cresu. Pomagao je i grad. 'Mi smo osiguravali nekakvu naknadu ovčarima da to prikupe da ipak imaju nekakav poticaj i krenulo je dobro', kaže Kristijan Jurjako, creski gradonačelnik.
No sada njihovu vunu više nitko ne želi. 'Navodno je pala cijena te sirovine na tržištu i nije se isplatilo sakupljati. Prvenstveno zbog toga što smo mi otok, gdje treba platiti trajekt', kaže Mateo Ferarić, upravitelj poljoprivredne zadruge Cres.
I to nisu jedini troškovi. 'Za našu vunu kažu da je dosta prljava i gruba, jer naša ovca boravi non-stop vani', kaže Mužić. Da bi se vuna mogla iskoristiti potrebno je mnogo vremena i novca.
No ipak se može. Uz malo mašte i kreativnosti dio vune pretvoren je u zanimljiv i inovativan suvenir po kojemu je Cres postao prepoznatljiv. Radionice za djecu, mlade i turiste pun su pogodak. 'To je zanimljivo ljudima za ponuditi, da oni sami naprave svoj suvenir', kaže Vesna Jakić, iz udruge Ruta.
Na taj se način nažalost može zbrinuti samo maleni dio creske vune. Većina završi kao ružna hrpa smeća, no neki ju ipak pomno skupljaju.
Autor: Barbara Štrbac
Foto: RGBStock.com
Povezana stočna vrsta
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !