Može li se smanjenjem proteina u obrocima postići isplativ tov svinja?

Iako se učinovitost poljoprivredne proizvodnje uvelike poboljšala u odnosu na nekoliko ranijih desetljeća, njezin utjecaj na okoliš u smislu emisija u tlo i zrak od povećanog broja životinja kao i povećanje potrošnje proteina je postao neodrživ. Unatoč tome, svinjetina kao drugo najčešće konzumirano meso na svijetu i dalje će igrati veliku ulogu u zadovoljavanju potražnje za animalnim proteinima, pa su održivije metode uzgoja svinja nužno potrebne, ističe mr. sc. Damir Rimac, dipl. ing. agr., Sano ekspert za svinjogojstvo na jugoistoku Europe.

"Klasičnim načinom proizvodnje mesa, tehnologije koje se primjenjuju proteklih tridesetak godina, sve se teže zadovoljavaju suvremeni ekonomski, tehnološki i ekološki standardi, pa dubinska analiza osnovnih krmiva danas predstavlja važan element profitabilnog i produktivnog gospodarstva", pojašnjava. Naime, genetski potencijal produktivnosti, zdravlje životinja, troškovi obroka, ali i ciljevi zaštite okoliša predstavljaju najviše zahtjeve za individualne obroke na farmi.

Dodaje kako poljoprivredni izvori, naročito oni u stočarstvu i upravljanje stajskim gnojem, značajno doprinose emisijama stakleničkih plinova (GHG, eng. Greenhouse Gases), amonijaka i drugih onečišćujućih tvari, stoga je stvarni izazov za sektor svinjogojstva kako proizvesti više proizvoda s manjim učinkom na životni okoliš gdje jednu od najvažnijih uloga ima - hranidba svinja. Povećana je stoga potreba za poboljšanjem gospodarenja njihovim stajskim gnojem.

Rimac naglašava kako je precizna hranidba i smanjenje sirovih proteina u obrocima svinja prepoznato kao najbolje dostupna tehnika u EU za smanjenje proizvodnje amonijaka iz svinjogojskih farmi putem AminoNIR® tehnologije i postupka precizne hranidbe.

Manje proteina u obrocima - ekonomičnija proizvodnja

Svinje, pojašnjava, nisu 100 % učinkovite u pretvaranju dušika (N) iz hrane (proteini iz biljaka) u svoje proteine (meso). Naime, obično se manje od 46 % N iz hrane pretvori u jestivo meso, dok se ostatak izlučuje stajskim gnojem uz gubitke N u okoliš. Količina izlučenog N ovisi o količini unesenog, apsorbiranog N, ravnoteži aminokiselina u hrani i potrebama svinja u tovu za N i aminokiselinama.

"U tvrtki Sano radimo kontinuirano na poboljšanju učinkovitosti iskorištavanja dušika, formulacijom receptura s optimalnim razinama aminokiselina, što smanjuje potrebu za prekomjernim unosom sirovih proteina npr. u tovu svinja", rekao je Rimac.

Dodatno pojašnjava kako se u literaturi navodi da se smanjenjem sirovih proteina u hrani za 3 postotna boda, izlučenje N može smanjiti za prosječno 24,5 %. Ova poboljšanja u NUE (eng. Nitrogen use Efficiency, učinkovitost iskorištavanja dušika) znače da se postotak N iz hrane koji se pretvara u jestive proteine povećava tijekom vremena, što smanjuje gubitak N u okoliš.

Napominje kako autor Htoo (2020) navodi da zamjena djela sirovih proteina (CP, eng. Crude Protein) s esencijalnim sintetskim aminokiselinama (EAA, eng. Essential Amino Acids) poboljšava iskorištavanje N, smanjuje izlučivanje N i smanjuje troškove hrane za svinje, pa u prosjeku smanjenje CP za 1 % rezultira smanjenjem izlučivanja N od 9 % te manjom emisijom NH₃ za 12 % što sve doprinosi održivoj proizvodnji svinja.

Povećanje efikasnosti pretvaranja biljnih proteina u animalne smanjilo bi, prema autoru Millet i suradnika, opterećenje okoliša po 1 kg svinjskog mesa i moglo bi poboljšati održivost proizvodnje svinja, komentira Rimac.

Sano prvi aplicirao tehnologiju smanjene količine proteina u obrocima

"Na području jugoistoka Europe, točnije u Sloveniji, Sano je prvi aplicirao tehnologiju smanjene količine proteina u obrocima za tov svinja na farmi Mitja Krajnc, odnosno KGS Krajnc koja uvozi prasad za tov iz Nizozemske, uvijek s iste lokacije", priča nam Rimac. Naime, krmače su genotipa danbred (danski jorkšir x danski landras), dok se kao terminalni nerast koristio sintetski Pietrain genetske kuće PIC (linija P 408). Kapacitet tovilišta je 1.200 kom i na farmi se primjenjuje sustav "sve unutra, sve van" uvažavajući sva suvremena načela zoohigijene i zootehnike. Farma, kaže, ima suvremeni automatski sustav tekuće hranidbe što osigurava visoke standarde u smislu modularnosti, skalabilnosti i fleksibilnosti, tj. višefaznog hranjenja kao i preciznosti u smislu količina hrane.

Prije početka primjene Sano tehnologije u obliku Amino Profi Plus® koncepta hranidbe, farma je, nastavlja, koristila konvencionalan tov u dvije faze (I. faza: 27 - 70 kg i II. faza: 70 - 120 kg). Ciljana tjelesna masa tovljenika prilikom isporuke je oko 120 kg, a tovljenici se na klanje isporučuju u klaonicu u Austriji.

"Amino Profi Plus® koncept hranidbe sa smanjenim udjelom proteina je promijenio tehnologiju hranidbe u tri faze: I. faza: 27 - 50 kg. II. faza: 50 - 80 kg i III. faza: 80 - 120 kg", ispričao je.

Naglašava kako je korištenjem koncepta Amino Profi Plus® udio sojine sačme u I. fazi tova smanjen za 5 % (s 20 % na 19 %), dok je u II. fazi smanjen za 12 % (sa 17 % na 15 %), odnosno u III. fazi tova, koja je dodana kao nova, za čak 30 % (sa 17 % na 12 %), što predstavlja značajno smanjenje udjela skupog proteinskog krmiva - sojine sačme.

U tablici Komparativni prikaz naturalnih rezultata tova s dva koncepta hranidbe koju možete pogledati OVDJE prikazani su naturalni rezultati tova na više od 3.500 tovljenika kroz tri turnusa (i različitim sezonama) primjenom dva različita koncepta hranidbe - konvencionalan tov (n = 1.198) i tov sa smanjenim udjelom proteina (n = 2.360). Rimac je pojasnio da, promatrajući ukupne štete, vidljivo je da postoji značajna tendencija smanjenja gubitaka primjenom koncepta Amino Profi Plus®, a da su odstupanja u drugom turnusu vjerojatno bila posljedica sezone, odnosno tzv. "ljetnog turnusa" pa bi u tom smislu trebalo primijeniti dodatne tehnološke mjere za smanjenje gubitaka.

"Ako se gleda ukupan broj hranidbenih dana (HD) u posljednja dva turnusa, broj HD je veći za 5,6 % iako je broj promatranih životinja u tovu bio isti odnosno 1.180, što je rezultanta manjih uginuća", kaže.

Na godišnjoj razini 32,5 t manje hrane

Nastavio je da, korištenjem koncepta s manjim udjelom proteina u obrocima (Amino Profi Plus®), vidljivo je da je ukupna potrošnja hrane u posljednja dva turnusa (isti n = 1.180 kom) bila manja za 10,8 tona (-3,54 %) čime je ostvarena značajno smanjenje na toj stavci rashoda uz povećanje prirasta za +5,2 %. Na godišnjoj razini to je oko 32,5 t hrane manje, za isti broj proizvedenih tovljenika.

Isto tako, vidljivo je, ističe, značajno smanjenje trajanje tova u danima za više od tjedan dana zbog čega su isporuke napravljene u 4 tjedna, umjesto dosadašnjih 5 tjedana.

"Ovdje svakako treba naglasiti da se ostvareni rezultati odnose na tovljenike koji su potomci sintetskog Pietraina, a poznato je da on kao terminalni nerast nema prevelike priraste, iako je ovaj tip Pietreina najrašireniji u Europi".

Premda se može kod određenog broja tovljača pojaviti bojazan da će zbog smanjene količine proteina u obroku doći do poremećaja kvalitete trupova, isto je demantirano analizom polovica s linije klanja iz Austrije gdje farmer šalje svoje svinje na klanje. Naime, udio S klase značajno je povećan što dodatno doprinosi profitabilnosti proizvodnje i višoj valorizaciji.

"Ono što daje posebnost primjene obroka sa smanjenim udjelom proteina u tovu svinja je smanjeno izlučivanje N putem urina i izmeta te samim tim i unapređenje uvjeta držanja uz dobrobit - smanjenje izlučenja amonijaka", konstatira, dodajući kako je poznato da je izlučivanje N usko povezano s viškom proteina u obroku. Stručna literatura navodi da je smanjenjem proteina za 2-3 % moguće reducirati emisije N u izmetu i urinu za 20-40 %, čime se smanjuje i emisija amonijaka (NH₃), koji doprinosi kiselim kišama i degradaciji zraka, posebno onog u objektima za tov.

Primjenom Sano koncepta Amino Profi Plus® u tovu svinja, Izlučivanje N tijekom trajanja tova (kg/tovljena životinja) smanjeno je u prosjeku za 19 % (5,14 prema 4,17), dok je izlučivanje N tijekom trajanja tova (g/kg prirasta) smanjeno u prosjeku za 16 % (50,2 prema 42,1) što se slaže s gore navedenim literaturnim navodima.

Pristupi održivom tovu trebaju postati standard

"Možemo zaključiti kako smanjenje udjela sirovog proteina u obrocima za tov svinja, uz dodatak sintetskih aminokiselina značajno doprinosi smanjenju izlučivanja dušika u okoliš. Time se smanjuje rizik od zagađenja zraka i voda te negativan utjecaj na tlo", poručio je Rimac ustvrdivši kako su optimizirana hranidba i lokalna proizvodnja hrane ključni alati za smanjenje ugljičnog otiska svinjogojske proizvodnje te da pristupi održivom tovu trebaju postati standard u budućem razvoju svinjogojstva, osobito u kontekstu EU Zelenog plana i strategije "Od polja do stola".

Koncept hranidbe svinja u tovu sa smanjenim sadržajem sirovih proteina za optimiziranje sadržaja sintetskim aminokiselinama funkcionira jako dobro kako za ekonomičnost poslovanja (zbog varijabilnosti sirovina i volatilnosti cijena), tako i za okoliš i dobrobit životinja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja i kvalitete proizvodnih uvjeta, zaključio je.

Za više informacija obratite se tvrtki Sano na jedan od niže navedenih kontakata.