Može li mlijeko s pašnjaka postati tržišna niša za farmere?

Prodaja mlijeka s CLA oznakom - mogla bi biti šansa za proizvođače koji nisu u intenzivnoj proizvodnji jer je riječ o kiselini sadržanoj samo u mlijeku i mesu životinja koje su na paši i koje se ne hrane puno fermentiranom hranom, silažom i sjenažom! Na ovu zanimljivu ideju, došao je poljoprivredni ekspert Dubravko Pocrnja, inspiriran razgovorom s kolegom iz Walesa i potaknut sve većim interesom potrošača za zdravijom i autentičnijom hranom.

Kako nam je otkrio, dogovarali su projekt utvrđivanja razlike konjugirane linolne kiseline (CLA) u mlijeku i mesu životinja koje su držane na paši i onih koje su držane u konceptu intenzivnog farmskog uzgoja, a vođen iskustvom i znanstvenim radovima koje je pročitao na ovu temu.

Mlijeko krava s pašnjaka ima 500 posto više CLA

S tim u vezi, navodi kako Peter W. Parodi, znanstvenik s Dairy Researcha i Development Corporation u Victoriji, Australija, tvrdi da je "masnoća iz mlijeka najbogatiji izvor CLA."

"No, zanimljivost i kuriozitet je da čak i ako ste odlučili popiti nekoliko čaša punomasnog mlijeka svaki dan, vjerojatno nećete dobiti dovoljno CLA", ističe Pocrnja, pojasnivši da su ga promjene u hranidbi stoke u posljednjih 50 godina uglavnom prirodno uklonile iz naše prehrane.

Larry D. Satter, Ph.D., znanstvenik na američkom Research Center u Madisonu, Wisconsin, nedavno je proveo istraživanje i usporedio količine CLA u mlijeku krava na pašnjacima u odnosu nasuprot onih hranjenih sijenom ili silažom i sjenažom.

"Satter je otkrio da su krave s pašnjaka imale 500 posto više CLA u mlijeku, od ovih drugih. Također, produkcija mikroflore i bakterija unutar buraga ovisi o vrsti hrane kojom hranite vaše blago, a baš ta mikroflora je ključna u sintezi CLA", prenosi nam Pocrnja.

Što je to CLA?

Riječ je o polinezasićenoj masnoj kiselini koja se nalazi u linoleinskoj kiselini, esencijalnoj masnoj kiselini koja se uglavnom nalazi u biljnim uljima. Linoleinska kiselina je najčešća Omega-6 masna kiselina, koja se nalazi u velikim količinama u biljnim uljima, ali i u raznim drugim namirnicama u manjim količinama.

Interes za CLA počeo je 80-ih, kada je Michael W. Pariza, profesor na Katedri za mikrobiologiju namirnica i toksikologiju na Sveučilišti Wisconsin, Madison, otkrio izolirani agens u prženim hamburgerima koji je smanjio učestalost raka kod miševa.

"Primarno je nalazimo u govedini, janjetini i mliječnim proizvodima. Sir je primarni izvor prehrambenih CLA. Njegova količina varira u različitim mliječnim proizvodima - sirevi, mlijeko, maslac, mlaćenica, kiselo vrhnje, sladoled i jogurt, u rasponu 0,55-24 mg/g mliječne masti, dok je prosječna količina CLA u mlijeku oko 10 mg/g mliječne masti, u goveđem mesu varira od 1,2-9,9 mg/g masti", kaže ovaj poljoprivredni stručnjak, dodavši i da manje količine nalazimo u puretini (2,5 mg/g masti) i piletini (0,9 mg/g masti).

Također, masti iz kozjeg mlijeka prirodno su obogaćene konjugiranom linolnom kiselinom, povećavaju postotak lipoproteina ​​i smanjuju triacilgliceride u krvi.

Pojašnjava i kako on smanjuje tjelesne masnoće povećanjem bazalnog metabolizma. Drugim riječima, pomaže tijelu u efikasnom pretvaranju hrane u energiju.

"CLA ne smanjuje ukupnu tjelesnu težinu, već može mijenjati tjelesni omjer masti u mišiće. Važno je imati na umu, međutim, da CLA nije čarobni lijek. On neće nadoknaditi loše prehrambene navike ili nedostatak fizičke aktivnosti", napominje Pocrnja.

Složeni metabolički procesi koji se aktiviraju kad ste fizički aktivni na najbolji način koriste i sve blagodati zdrave hrane koju jedete. Zato je boravak na selu izuzetno bitan, kaže Pocrnja, uz poruku: "podržite mala gospodarstva kupovinom recimo domaćeg mlijeka, ali odite i kad se radi i povedite djecu da od najranije dobi uspostave kontakt sa selom!"