Pretraga tekstova
Zbog svoje snage bio je europski prvak u izvlačenju trupaca, a sada je kandidat za Guinnessovu knjigu rekorda
S impozantnih 1.300 kilograma težine i dva metra visine, konj Medo francuske pasmine percheron, najteži je konj u susjednoj Srbiji i kandidat za Guinnessovu knjigu rekorda. Njegov vlasnik Mane Mahmutović iz sela Caričine kod Sjenice, priča nam da je zbog svoje snage Medo bio i europski prvak u izvlačenju trupaca.
Smještena na 1.500 metara nadmorske visine, Manetova farma Selek prostire se na oko 3.000 hektara. Tu bezbrižno šetaju ovce, angus goveda, magarci, pa čak i srne. Ono na što je ovaj domaćin posebno ponosan jesu konji, za koje je, kaže, vezan čitavog života.
"To nije velika, već prevelika ljubav. S konjima sam otkako sam se rodio. Sada ih na farmi imam oko 100, različitih pasmina: štajerci, imam nekoliko grla uvezenih iz Španjolske, dva frizijca i jednog zlatnog konja - njih ima svega 5.000 u svijetu", počinje priču naš sugovornik.
Ipak, tko god navrati kod njega, a turista ima puno, ostane bez riječi kada ugleda bijelog konja visokog nevjerojatnih dva metra.
"Medo ima osam godina, a kod mene na farmi je četiri godine. Uvezao sam ga iz Slovačke, gdje je bio europski prvak u izvlačenju trupaca iz šume, za što se ova pasmina konja inače i uzgaja. Ipak, kod mene na farmi on to ne radi."
Dnevno ova životinja pojede oko 10 kilograma hrane, uglavnom je to zob i sijeno.
"Tijekom ljeta smo ga slabije hranili, jer su bile velike vrućine i nismo ga smjeli forsirati s hranom. Sada tijekom zime ćemo to nadoknaditi", kaže ovaj uzgajivač.
Kako tvrdi, Medo je najteži konj u Srbiji, a vjerojatno i u regiji. Zbog toga, možda uskoro uđe u Guinnessovu knjigu rekorda kao najteži na svijetu.
"Čekam komisiju, ali komplicirana je procedura. Po mojim saznanjima, najteži konj na svijetu je težak oko 1.500 kilograma, što znači da je moj Medo blizu tome. U svojoj pasmini je najteži."
Osim Mede, na farmi je još jedan grandiozan konj po imenu Sultan, mješavina pasmina percheron i bulon.
"On sada ima šest godina i težak je oko 1.200 kilograma. Iako su ogromni, zapravo su miroljubivi i pitomi, vole ljude, dobri su i laki za jahanje", kaže nam Mane, dodajući da ih od proljeća planira voditi na natjecanja i na štraparijade.
Inače, farma Selek je poznata u ovom kraju. Turisti dolaze sa svih strana Europe i svijeta uživati u živopisnim predjelima, čistom zraku i domaćoj hrani.
"Vjerujte mi da ne znam više ni tko dolazi. Prije 15 dana nam je bilo oko 300 turista. U blizini je hotel, od proljeća počinjemo obilazak terena džipovima i quadovima, jahanje konjima. S vidikovca u blizini farme koji je na 1.580 metara visine vidi se Bosna, Crna Gora, Prokletije u Albaniji", završava ovaj domaćin, pozivajući sve da dođu i uživaju u ljepotama Sjenice i Pešterske visoravni.
Tagovi
Najteži konj Konj Medo Mane Mahmutović Farma Selek Konj Sultan Guinnessova knjiga rekorda
Autorica
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !