Ljuljevi su otporni na gaženje, prilagodljivi, daju izuzetnu krmnu hranu

Ljuljevi su grupa izuzetno popularnih vrsta trava koje imaju različite namjene i rastu na različitim tipovima zemljišta. Mogu se sijati kao čist usjev ili u smjesi s drugim travama ili leguminozama. Najpoznatiji i najviše sijan je engleski ljulj Lolium perenne, a za njim slijede hibridni Lolium hybridum, talijanski Lolium italicum i francuski ljulj Arrhenatherum elatius.

Engleski ljulj odličan za pašu i sijeno

Engleski ljulj je prvi put zasijan u Engleskoj i otuda naziv. Vodi porijeklo iz Europe i sjeverne Afrike. Izuzetno je otporan na intenzivno gaženje. Ima razvijen korijen koji dopire u dubinu do pola metra. Stabljika mu može dostići visinu do 70 cm, a list dužinu do 18 cm. Klas je dug oko 15 cm. U 1 g ima oko 600 plodova. Odgovaraju mu plodna i teža tla opskrbljena zemljišnom vlagom.

Na pjeskovitim tipovima tla i u uvjetima suše potiskuju ga druge biljne vrste. Nije pogodan za dugotrajne smjese gdje ga može biti najviše do 10 posto zbog prodornosti i širenja. Razlikuju se vegetativni i generativni tipovi, odnosno oni s mnogo zelene mase i drugu grupu čine tipovi koji formiraju puno stabljika, malo listova i dosta sjemena.

S vegetacijom kreće u rano proljeće, a završava je u kasnu jesen. Upotrebljava se za dvorišta, puteve, igrališta, parkove, za ispašu i košenje. Zbog formiranja travnog busena najbolji je za pašu. Dobro ga konzumiraju ovce.

Na 1 ha možemo pokositi 30 t/ha zelene biomase i dobiti do 8 t/ha kvalitetnog sijena. Sjetva se obavlja u rano proljeće i tijekom jeseni u količini od 20 kg/ha za diploidne i do 27 kg/ha za tetraploidne. Dubina sjetve je od 2,5 do 3 cm. Za nicanje je neophodna vlažnost zemljišta. Može trajati između tri do šest godina kada ga jednom posijemo.

Kada i kako obaviti košenje i sušenje sijena?

Hibridni ljulj je nastao spontanim križanjem engleskog i talijanskog. Bolje podnosi hladnoću i sušu od engleskog.

Talijanski dobar za smjese

Iz južne i zapadne Europe potiče talijanski ljulj. Ima kraći životni vijek, od jedne do dvije godine. Može se sijati sam ili u kombinaciji s jednogodišnjim ili dvogodišnjim leguminozama. Brzo raste. Daje kvalitetno biljno hranivo, a koristi se za pašu, u svježem stanju i kao sijeno, silaža i sjenaža. Ne odgovara mu suša. U uvjetima visokih temperatura i nedostatka vlage u zemlji prelazi u fazu mirovanja. Prinos zelene mase se kreće od 20 do 40 t/ha, a sijena od 5 do 15 t/ha.

Sjetva se obavlja na dubinu od 4 do 5 cm u rano proljeće ili jesen. Potrebna količina sjemena se kreće od 15 kg/ha za diploidne i 30 kg/ha za tetraploidne sorte. U smjesama se kombinira s crvenom djetelinom, francuskim ljuljem i ježevicom.

Francuski daje odlično sijeno

Francuski ljulj se uzgaja u ravničarskim područjima, jer ne podnosi veću nadmorsku visinu. U svježem stanju ima gorak okus i životinje ga izbjegavaju jesti.

Ovo je trava za proizvodnju odličnog sijena. Daje dva do tri otkosa. Prinos zelene mase se kreće oko 30 t/ha, a uz navodnjavanje može biti i 40 t/ha. Može dati 5 do 10 t/ha kvalitetnog sijena. Dobro podnosi sušu. Sije se krajem ljeta i početkom jeseni ili rano u proljeće u količini oko 40 kg/ha sjemena.