Lider su domaćeg uzgoja romanovske ovce, a za izvoz u Iran OPG Čikvar traži suradnike

Da bi uspio moraš imati kontinuitet i upornost, gledati dugoročno, ne pitati za radno vrijeme i ne odustati nakon posrtanja i padova. Uz to treba pratiti razvoj tehnologije i znanstvena dostignuća, stalno se educirati, usvajati nova znanja i biti dobro informiran o stanju na tržištu. Tako bi sažeto, u samo dvije rečenice, opisali trinaestogodišnji vrlo uspješan rad na uzgoju romanovske ovce u čistoj krvi Katarina i Dražen Čikvar iz Velike Barne nedaleko Grubišnog Polja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. 

Bili su prvi. Do tada je ova pasmina iznimno cijenjenog mesa u Hrvatskoj bila gotovo nepoznata. Ovna su kupili u Rusiji, a dvadeset mladih ovaca i još jednog ovna u Češkoj i Poljskoj. Počeli su prodavati muška i ženska grla i kompletirati nova stada onima koji se žele baviti uzgojem i registrirati se kao matični uzgajivači. Stvorili su kvalitetnu izvornu genetiku i to se pokazalo dobrim. Ljudi su prepoznali, potražnja je rasla.

Bitno je da se može jamčiti da su ovce čistokrvne romanovske 

Danas imaju šest krvnih linija i 220 odraslih umatičenih ovaca u šest odvojenih stada što ih čini najvećim uzgajivačima u zemlji i poznatim u inozemstvu – matična stada, grla za daljnji uzgoj i reprodukciju izvoze u Srbiju, Tursku, Austriju, Sloveniju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate. 

"Imamo ozbiljno zainteresiranog kupca iz Irana, ali u ovom trenutku nemamo dovoljan broj ovaca. Zato na suradnju zovemo ljude iz Istre, Dalmacije, Slavonije i ostalih krajeva Hrvatske koji imaju ovce potekle s naše farme i za koje mogu jamčiti da su u čistoj krvi i da nema ukriženja. Zajedno možemo stvoriti kontingent potreban za takav izvoz", kaže Dražen Čikvar dodajući da su arapske zemlje veliko tržište i veliki potrošači janjećeg mesa.

"U nama su vidjeli potencijalne proizvođače, partnera kod kojeg mogu nabaviti kvalitetan rasplodni materijal za daljnji uzgoj“, napominje. 

Romanovska ovca nastala je križanjem muflona i sibirske divlje ovce. Po muflonu je dobila kvalitetu mesa, a po sibirskoj ovci plodnost. Spada u najreproduktivniju ovcu: janji pet do šest janjaca, dva puta godišnje. Rijetko obolijeva, otpornija je na bolest papaka, nema šepavosti i nema upale vimena jer brzo po odbijanju janjadi zasuši.

Uz matična stada prodaju i janjad za klanje. Ne mogu, objašnjava, sve muške staviti u selekciju za daljnji rasplod. Od sto komada za reprodukciju izaberu 15 do 20 najperspektivnijih. Janjad je tražena, nastavlja dalje, jer nema intenzivan miris. Meso je vrlo iskoristivo, kvalitetno i ukusno bez obzira peče li se na ražnju, pripravlja na lešo ili na bilo koje druge načine.

"Imamo i certifikat za kvalitetu mesa pa ga možemo prodavati u svim trgovačkim lancima i mesnicama s naznakom s farme Čikvar. Nemamo dosta janjadi koliko se traži. Ni u koronakrizi nismo imali problema s prodajom, i tada se tražilo janje više“, govori naš sugovornik. 

Hranidba je itekako bitna za zdravlje životinja

Oko ove ovce nema previše posla, potrebno je samo malo više pažnje jer se preventivno mora držati zdravom i dobro hraniti. Gotovo 90 posto hrane proizvode sami na 50 hektara zemlje, a nadopunu vitamina za matična stada i prihranu janjadi osiguravaju suradnjom s tvrtkom Patent Co.

"U suradnji s Patentom dobili smo hranu koja im odgovara: ovce imaju dobru plodnost, a janjad dobar prirast. Kroz sve godine smo nešto naučili, malo eksperimentirali i shvatili koja im hrana odgovara te što je najbolje miješati da bi dobili mliječnost i plodnost ovaca. Imamo 5,80 janjaca po ovci godišnje što je vrhunski rezultat. Uz dobru hranu i dobru genetiku, to se postiže", zadovoljno govori Dražen.

Imali su, otkriva, razne dobavljače hrane. Kad su kretali, kupovali su 60 posto gotove hrane i uvidjeli da nekih sastojaka bitnih za razvoj životinje ima previše, a nekih manjka. Suradnjom i sugestijama došli su, navodi, skoro do savršenstva. Razgovaraju i s nutricionistima za životinje kako bi došli do kompromisa i dogovora što je najbolje, pogotovo u situacijama velike reprodukcije.

"Ovca koja godišnje othrani šestero janjadi se troši pa ju treba pojačano hraniti i držati zdravom. Treba joj više minerala i vitamina. To govorimo i kupcima, preporučujemo im hranu Patenta“, naglašava Dražen.

Zadovoljni su i u tvrtki koja je na hrvatskom tržištu prisutna nešto više od tri godine. S farmom Čikvar surađuju dvije i pol godiea na području gotovih smjesa za dohranu janjadi. Smjesa je peletirana sa 16 i 18 posto proteina, za manju i veću janjad. "Suradnja je obostrana, koristimo i naša i njihova iskustva", kaže Igor Grčić iz tvrtke Patent Co. navodeći da farma radi već 13 godina, što je respektabilno iskustvo i u svakom trenutku im mogu kazati što bi trebali napraviti kako bi proizvod bio kvalitetniji, kako bi ga poboljšali.

"Oni najbolje znaju, oni su s ovcama 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Ova je farma pionir i lider u branši, oni diktiraju ponašanje ostalih. Ako prodaješ tisuću janjaca godišnje, onda je to uspjeh koji se mora poštivati“, naglašava Grčić. 

Plan nabaviti i čisto stado dorpera 

Naši sugovornici ističu i dobru suradnju s veterinarskom i selekcijskom službom, ali se ipak najviše uzdaju u sebe. "Najveći stručnjaci smo mi sami jer kroz godine shvatiš što valja, a što ne. Najveća škola je vlastita, kad imaš uspone i padove. Nemamo uginuća i šteta, reagiramo na vrijeme, znamo prepoznati kad s ovcom nešto nije u redu pa uspijemo suzbiti bolesti i neke stvari odraditi prije veterinara“, govore nam. 

Ova je farma pionir i lider u branši, oni diktiraju ponašanje ostalih. Ako prodaješ tisuću janjaca godišnje, onda je to uspjeh koji se mora poštivati, kaže Igor Grčić. 

Za postignute rezultate romanovske ovce na izložbama i smotrama dobili su i brojna priznanja koja krase zidove dnevnog boravka. Od poteškoća u ovoj proizvodnji napominju nedostatak radne snage iako dobrom organizacijom rada na farmi stignu sve sami napraviti, nedostatak lijekova koji bi preventivno pomogli ovcama i nepravedno vrednovanje stočarske proizvodnje prigodom davanja u najam državnog poljoprivrednog zemljišta. 

"Ima tu nekada i borbe, sa životinjama nije baš uvijek sve idealno i bajno. Neizvjesnost je svaki dan“, kažu. 

Ograničeni su prostorom pa ne planiraju povećavati broj grla nego raditi na još većoj kvaliteti matičnog stada i mesa, jer kako ističu, uvijek se može bolje, i još bolje. Međutim, i dalje žele biti korak ispred pa traže nove izazove. Oformili su pokusno stado od dvadeset ovaca križanih s pasminom dorper za proizvodnju janjadi, isključivo za meso.

Rezultati su, navodi, odlični i vrlo su zadovoljni. Dobili su bolji prirast i mesnatost. Naime, romanovski janjci sporije rastu zbog svoje brojnosti. "Nastavljamo s tom proizvodnjom, plan je nabaviti čisto stado dorpera što kod nas još nema“, zaključuje Dražen Čikvar.