Posjetili smo jednu od vodećih farmi tovnih goveda u Hrvatskoj u vlasništvu grupe Raič. Kod njih se ništa ne prepušta slučaju, svakodnevno se obavljaju analize krmiva i balansiranje obroka, a kako su deficitarni s poljoprivrednim površinama, siju međukulture kojima dobivaju visokokvalitetnu krmu te obogaćivanje tla.
U samom Gudovcu kod grada Bjelovara nalazi se jedna od farmi tvrtke Bilodar d.o.o. koja posluje unutar grupacije Raič koja se ubraja među vodeće hrvatske proizvođače tovne junadi.
"Imamo nekoliko farmi, od kojih nam je najveća dislocirana kod Velike Gorice, a iza nje po veličini slijedi ova u Gudovcu koja broji oko 2.500 grla, dok sveukupno godišnje tovimo oko 12 tisuća grla", rekao nam je Andrija Makar, voditelj sektora ratarstva u ovoj tvrtki koja zahvaljujući jasnoj viziji, otvorenosti za pokuse i ulaganjima u tehnologiju te kvalitetnoj suradnji sa stručnjacima već desetljećima uspješno posluje. Potvrđuje to i činjenica da 60-70 posto grla izvoze po cijelom svijetu.
Farma u Gudovcu obnovljena je, sa sustavom rashlađivanja, automatskim izgnojavanjem te postavljenim solarnim panelima na krovovima. Trenutno ju proširuju pa je, kako Makar kaže, jedno veliko gradilište. Plan je povećati kapacitete za još oko tisuću grla.
Grupa Raič obrađuje između 950 i 1.000 hektara zemljišta, no potrebe za hranom premašuju vlastite kapacitete. Rješenje nalaze u dugogodišnjoj kooperaciji s lokalnim proizvođačima, ali i postrnoj sjetvi i smjesama krmnih kultura.
"Nama je kvaliteta krme temelj svega - bez toga nema ni zdravih životinja ni kvalitetnog mesa", ističe Makar. Oni, naime, u ovoj tvrtki ništa ne prepuštaju slučaju. Svaka serija proizvedene krme analizira se svakodnevno u vlastitom laboratoriju u Velikom Korenovu. Obroci se prilagođavaju po fazi tova, spolu životinje i nutritivnim zahtjevima, a mikser-prikolice automatski doziraju sastojke povezane internetom s veterinarom i tehnologom.
Kako hrvatsko tržište ne zadovoljava njihove potrebe u nabavci teladi, nabavljaju ih iz cijele Europe, raznih pasmina. Na farmu ulaze s otprilike 250 kilograma težine te ostaju 10-ak mjeseci tova dok izlazna težina ne bude zadovoljavajuća za kupca. Uglavnom je to za ženska grla oko 600, a za muška 750-800 kilograma.
"Kvalitetna krma znači manji stres kod teladi koja nam dođe, bolju konzumaciju, manje bolesti i brži prirast. Inkarnatka, ljulj, lucerna - životinje to jednostavno vole jesti, a to se osjeti i na konačnom proizvodu", pojašnjava tehnolog.
Sjeme ovih kultura nabavljaju od tvrtke Granarium iz Zagreba, koja je ekskluzivni zastupnik svjetski poznatog brenda DLF za Hrvatsku.
"S Granariumom radimo već tri godine. Uzimamo lucernu, inkarnatku, ljulj, DTS smjese, stočni grašak - sve redom sorte koje su se pokazale kao vrhunske", kaže nam Makar te dodaje da njihova farma redovno radi pokuse ratarskih kultura kako bi vidjeli što najbolje odgovara njihovom podneblju i potrebama, a da se zadovolje visoki parametri važni za tov junadi - proteini, visoka probavljivost te energija.
Problem je, naglašava, što je u Hrvatskoj teško naći sjeme dobre krmne kulture te dodaje da se upravo Granarium s DLF-om tu našao kao vodeći svjetski brend krmnih smjesa.
Posebno ističe inkarnatku - jednogodišnju djetelinu koja se pokazala izuzetno pogodnom za njihove uvjete uzgoja. Siju je kao međukulturu, nakon skidanja kukuruza u listopadu, a kose ju u travnju prije nego procvate (u fazi pupanja), jer je postotak proteina tada najviši.
Zahvalna je ovo kultura, ističe jer je leguminoza pa samim time i poboljšava strukturu tla, veže velike količine dušika na sebe za iduću kulturu te potiskuje korove jer je blago invazivna pa ih doslovno uguši. "Čudi me da u Hrvatskoj nije bolje prepoznata po svojim brojnim prednostima", naglašava.
Oni nakon košnje pričekaju da povene, zatim je siliraju i koriste kao sjenažu, što im se pokazalo kao najbolji i najpraktičniji način.
"Inkarnatka je vrlo zanimljiva kultura koja može u idelanim uvjetima imati postotak proteina i do 23-24 posto. Posebno je pogodna za one koji su u deficitu s poljoprivrednim zemljištem pa, osim dobrobiti koje može dati kao zelena gnojidba, također možete dobiti vrlo kvalitetnu krmu za svoju stoku s visokom probavljivošću", nadovezao se Gordan Šebalj, komercijalist iz Granariuma, tvrtke koja opskrbljuje sjemenom krme gotovo sve vodeće poljoprivredne komplekse u Hrvatskoj.
Makar ističe kako njihova suradnja s Granariumom nije samo kupnja sjemena već cjelogodišnji partnerski odnos. Naime, oni ih redovno savjetuju, zajedno obilaze polja, uspoređuju rezultate te prate analize.
"Žao nam je da nema više ovakvih tvrtki u Hrvatskoj kod kojih nema improvizacije, koje testiraju i prilagođavaju se sve težim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju", poručuje Šebalj.
On pojašnjava kako svaki proizvođač uz stručno savjetovanje za sebe mora naći idealnu kombinaciju krme, pa je tako česta ona talijanskog ljulja i inkarnatke u omjeru 40:60, budući da ljulj daje puno mase u proljeće, ali kako iscrpljuje tlo, inkarnatka se tu odlično nadopunjuje. Ona je tu, nastavlja, pristupačna cjenovno jer je jednogodišnja, u usporedbi s djetelinsko-travnim smjesama koje su više nego duplo skuplje, ali su višegodišnje. "Što sijati ovisi o tipu tla, o podneblju, potrebama proizvođača i površini kojom raspolaže", zaključuje.
Što se tiče lucerne, Šebalj komentira kako treba birati one sorte koje su lisnate cijelom duljinom stabljike kao što je, navodi primjer, ona iz njihove ponude naziva Cigale, jer se upravo u njoj nalazi 95 posto hranjivih tvari. Također, standardni postotak proteina je 22 posto, ali ima potencijal ostvariti i do 25 posto. Također, ima visok postotak suhe tvari i stabilan prinos tijekom cijele sezone. Potencijal rasta joj je do 70 centimetara, no kosi se ranije kako bi se dobili idealni parametri.
Farma zaokružuje svoju proizvodnju bioplinskim postrojenjem u koje idu stajski gnoj i gnojnica. Od tamo dobivaju energiju koju preusmjeravaju u sušaru za sušenje žitarica pa ih ono "ne košta ništa". "Time si zbrinjavamo stajski gnoj, a s druge strane dobivamo visokokvalitetni gnoj za naša polja koje nam povećava prinose, a za naš tekući digestat smo dobili i ekološki certifikat. Uz sve to, još uvijek ima prostora za napredak i tu priča ne staje".
Moramo čuvati prirodu, ne možemo se ponašati kao da smo njeni vlasnici već dio nje, kaže nam Makar za kraj te poručuje kako su im u planu nove farme i dodatne solarne instalacije te još intenzivnije korištenje pokrovnih usjeva, a sve za cilj - zatvoriti krug između ratarske i stočarske proizvodnje, uz minimalne gubitke i maksimalnu učinkovitost.
Za više informacija o sjemenu krmnog bilja, obratite se tvrtki Granarium na jedan od niže navedenih kontakata.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
Slavonska avenija 26/1,
10000 Zagreb,
Hrvatska
tel: 098 476 914,
e-mail: veleprodaja@granarium.hr
web: https://www.granarium.hr/
SASA FRANIC
prije 34 minute
Farma Lužak, ne ja nikako nisam komunist niti me zanimaju njihove vrijednosti. a ja za sada nemam rejesenje, ali da sam ministar onda bi se zapitao, zato se sva ta telad ne moze kod nas i proizvesti. a isto kod izvoza zato je isplativije dovesti govedinu iz Argentine, nego kupiti uzgojenu kod nas. a od nas se isplati slati u arabiju a ne u nase trgovacke lance. tu se svakako treba zapitati. posebno kada tupe o politici Kratkih lanaca opskrbe i slicno.
mali poljoprivrednik
prije 36 minuta
Nisu neki pametniji i radišniji od drugih,nego su podobniji.Neki su se više puta ogrijali kraj vatre,a drugi nemogu niti blizu.
Farma Lužak
prije 1 sat
Saša i šta bi trebao ministar, po starom dobrom komunističkom običaju zabraniti uvoz teladi i zabraniti izvoz jutivljene junadi? Ili ti imaš neko drugo rijesenje
SASA FRANIC
prije 2 sata
da sam ja ministar i da procitam ovo, ja bi si postavio barem nekoliko pitanja. 1. ne mogu naci telad za tov na HR trzistu, pa sve uvoze ??? 2. tovljenike prodaju po cjelome svijetu??? znaci mi nismo ni 50% samodostatni, nego se uvozi i Juzne Amerike i staro i smrznuto itd... a oni izvoze po cjelom svijetu???
Farma Lužak
prije 4 sata
Izgleda da se u Hrvatskoj sve može oprostiti samo ne uspijeh. Misleći, neki su sposobniji ,radisniji i pametniji od dugih, recimo od tebe koji umjesto da brineš zašto ti nemaš ovakvu farmu ti brineš zašto drugi imaju.
Ivica Miklecic
prije 6 sati
NIKO SE NEPITA KAK JE DOSAO U KRATKO VREMENU DO TOLKE FARME U NJEM. AUSTRIA,ITD DO TOGA IM TREBA MNOGO GENERACIJA