Živimo u vremenima kada se u svijetu očito događaju nova velika preslagivanja, a onaj tko nema dovoljno svijesti i pameti da pokrene neke stvari u vlastitom interesu, prvenstveno mislim na proizvodnju hrane, bit će u problemu. Zato je vrijeme da redefiniramo našu poljoprivrednu politiku, pozvao je naš poznati uzgajivač Mladen Kušeković.
"Mi smo našim poljoprivrednim politikama sami sebe dokusurili bez Mercosura i doveli se u situaciju da smo isključivo ovisni o uvozu gotovih prehrambenih proizvoda", komentirao je sporazum EU-Mercosur Mladen Kušeković, vlasnik Natura Beefa, farme eko goveda na Krbavskom polju te predsjednik Odbora za krške pašnjake Hrvatske poljoprivredne komore u podcastu Jutarnjeg lista "Tko nas hrani".
Prema njemu, ta vrsta sporazuma ne može imati veliki utjecaj na na hrvatsku poljoprivredu kada je riječ o proizvodima koji su najviše ugroženi - goveđe meso i soja.
"Sektor tova junadi nam je prilično jak, ali počiva na staklenim nogama jer se bazira na tovu uvozne teladi. Mi nemamo domaće teladi, nemamo domaću proizvodnju. Broj krava se smanjuje, ljudi masovno odustaju od tog posla tako da je i sam tov junadi, bez obzira na sporazum, djelatnost čija je budućnost vrlo neizvjesna", upozorio je.
Dodao je i da količine uvoza iz zemalja Mercosura nisu toliko velike, barem kvote koje se spominju. Kod govedine, junetine, govori se o 91.000 tona do 200.000 tona tijekom pet godina.
"To vam je ekvivalent otprilike 230.000 do 500.000 junadi", pojasnio je navodeći da Hrvatska godišnje tovi 150.000 do 160.000 junadi.
Stoga za EU nije velika brojka, ali utječe indirektno s obzirom da tovljači junadi, tako i u Hrvatskoj, svoju robu u najvećoj mjeri plasiraju u izvoz, u bliskoistočne zemlje.
"Tu je problem zato što jeftinije meso dolazi iz tih zemalja te na neki način mimoilazi našu skuplju proizvodnju", objašnjava.
Istaknuo je da je umirujuća činjenica za hrvatskog prosječnog proizvođača i potrošača, što se iz tih južnoameričkih zemalja uvozi smrznuta govedinu, odnosno ona koja se koristi u preradi.
"Mi imamo tri velika sustava koja se bave preradom te vrste mesa. Gotovo 100% je uvoz", rekao je Kušeković ističući da je Hrvatska izgubila jako puno proizvođača, uzgajivača goveda, dakle sirovinsku bazu, a ogroman problem je i manjak klaonica koje nemaju čak ni pojedine mesne industrije.
Stoga je takav posao, bez ulaganja u vlastito stočarstvo i stočni fond, dugoročno vrlo upitan.
Kušeković je podsjetio i da je Hrvatska u bivšoj državi imala oko 750.000 krava. Danas smo pali ispod 150.000.
"Živimo u vremenima kada se u svijetu očito događaju nova velika preslagivanja, a onaj tko nema dovoljno svijesti i pameti da pokrene neke stvari u vlastitom interesu, prvenstveno mislim na proizvodnju hrane, bit će u problemu. Zato je vrijeme da redefiniramo našu poljoprivrednu politiku", pozvao je dodajući da to vidimo i na primjeru Mercosura gdje je Hrvatska dala suglasnost za sporazum ne razmišljajući što se može dogoditi domaćoj proizvodnji.
"Dovoljno smo mali da možemo brzo posložiti stvari jer ako sad propustimo tu priliku, nemamo šanse u budućnosti", dodao je. Dovoljno je, kaže, otići u golem broj naših trgovačkih lanaca i vidjeti da domaće hrane gotovo nema na policama.
Tagovi
Autorica
TISUP: Otkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj bilježe blagi rast
Evo koji se mikotoksini kriju u žitaricama iz lanjske žetve i koje posljedice ostavljaju
Proglašena Mliječna farma godine i najperspektivniji mladi proizvođač, evo laureata
Nesvakidašnji slučaj na farmi: Krava otelila - petorke!
