Koze vs. ovce - tko je snalažljiviji?

Da su koze snalažljivije od ovaca, pokazala je nova studija istraživača sa Sveučilišta Martin Luther Halle-Wittenberg (MLU) i Instituta za biologiju poljoprivrednih životinja u Leibnizu (FBN), objavljena u časopisu Royal Society.

Njome je ispitano koliko uspješno su životinje mogle zaobići prepreke kako bi došle do hrane. Treba spomenuti da obje vrste imaju mnogo toga zajedničkog. Primjerice, genetski su usko povezane, slične su veličine, socijalnih osobina i pripitomili su ih ljudi u približno istom vremenskom razdoblju. Međutim, uvelike se razlikuju kada su u pitanju strategije pronalaženja hrane.

"Ovce više vole travu, a koze pupoljke i svježe izdanke", pojašnjava dr. Camille Raoult iz MLU-a koja je vodila istraživanje zajedno s dr. Christianom Nawrothom iz FBN-a. Međutim, tim znanstvenika je želio istražiti kako obje životinjske vrste reagiraju na prostorne prepreke.

Sudjelovalo 21 koza i 28 ovaca

Stoga su postavili eksperiment tako što su po jednu životinju vodili na kraj malog ograđenog prostora dok je istovremeno druga osoba stajala na suprotnom kraju i nudila joj hranu. Između je bila ograda s otvorom, a izravni put je bio blokiran.

Promatrali su ponašanje životinja, konkretno, kreću li se izravno prema otvoru i bilježili vrijeme koje im je trebalo da dođu do hrane. Nakon nekoliko krugova, promijenjen je položaj prolaza u ogradi. Životinje su zatim ponovile test. U pokusu je sudjelovalo 21 koza i 28 ovaca.

Prema rezultatima, koze su u prvom krugu uspjele lakše i brže zaobići prepreku iako su ovce u prosjeku brže postigle svoj cilj. "Važno je da životinje mogu brzo reagirati na promjenjivu okolinu jer im to omogućuje pronalazak i iskorištavanje novih izvora hrane", smatra Nawroth.

Obje vrste su u početku bile zbunjene novim položajem otvora i trebalo im je nekoliko pokušaja da se prilagode novoj situaciji. No, poslije su manje griješile.

"Čini se da se koze bolje i preciznije prilagođavaju novim situacijama i potrebno im je manje vremena da prijeđu prepreke kada se stvari promijene. To ukazuje na to da su kognitivno fleksibilnije", zaključak je koautorice studije dr. Britte Osthaus sa Sveučilišta Church u Canterburyju.

Inače, eksperimenti su provedeni u istraživačkom centru Agroscope u Švicarskoj te Sveučilištima u Londonu i Kentu.