Pretraga tekstova
Godine borbe s administracijom, napokon daju rezultate! Bioplinsko postrojenje u Dvoru na Uni, nastalo u suradnji s HEP-om i njemačkim partnerom, osigurat će posao mještanima i oživjeti kraj. Nevjerojatno zvuči, zaradu i struju donosi kokošji izmet.
Stotinjak tisuća pilića na farmi u Dvoru, na dan stvori 7 tona otpada, a upravo taj otpad glavni je sastojak za dobivanje bioplina. 'Sve đubrivo iz svih vrsta štala, svinjsko, goveđe, iz pilićarnika i silaža kao što je kukuruzna, žitarice, trave', kaže mještanin Mile. Maloj općini s oko 5 tisuća stanovnika, u kojoj se još vide ratni ožiljci, otvaranje postrojenja donosi otvaranje radnih mjesta.
'Moramo imati minimalno dva čovjeka, samo u postrojenju, ali bit će ih više. Indirektno, zapošljava minimalno 20 ljudi. Tu govorimo o dobavi silaža, gnoja', kaže profesor Zdravko Schauperl. Pokretanje agregata i puštanje prvog volta struje, i Miroslavu Slijepčeviću će u džep staviti koju kunu. 'Dovoljno je samo reći, ako bi potrošnja bila s jednim agregatom 7 tona silaža puta 365 dana u godini. Ja to mogu proizvesti', kaže on.
Mještani se slažu. U bioplinskom postrojenju vide početak oživljavanja mjesta. 'Razvijat će se poljoprivreda, kulture poput kukuruza, žitarica, čisti se okoliš', smatra mještanin Mile. 'Jedna tona metana razori ozona kao 21 tona CO2. Taj metan inače ide u zrak, a mi ga ovdje spaljujemo. To je ekološka stvar', kaže profesor Schauperl. Ušteda električne i toplinske energije, gospodarenje otpadom i reanimacija gospodarstva, zadaci su ovakvih postrojenja. Stručnjaci kažu, energije budućnosti.
Autor: J.P.
Povezana stočna vrsta
Pod peradarstvom se prvenstveno podrazumijeva uzgoj kokoši, pura, gusaka i pataka. Od peradi se dobivaju izuzetno kvalitetne glavne namjernice poput jaja i mesa, ali uz njih tu su... Više [+]
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.