Kako pomoći kravama u toplotnom stresu?

Proteklih dana svjedoci smo iznadprosječno visokih temperatura kojima je bez iznimke izložena cijela Republika Hrvatska. Stručnjaci Savjetodavne službe svih područja struke iz svih krajeva zemlje prate i obrađuju utjecaj prekomjernih vrućina na poljoprivrednu proizvodnju. Bez obzira na najavljenu i proteklu kišu, temperature neće značajno pasti i za očekivati je nastavak vrućina.

Utjecaj toplotnog stresa na proizvodnju mlijeka

"Vremenske prilike ili bolje rečeno neprilike u vidu visokih temperatura i visoke vlažnosti zraka uvelike otežavaju odvijanje stočarske proizvodnje, a posebice je taj problem izražen u proizvodnji mlijeka. Visoke temperature u kombinaciji s visokom vlagom zraka izazivaju kod životinja toplotni stres koji osim pada proizvodnje te pada konzumacije hrane može izazvati i letalne posljedice po samu životinju. Osim pada proizvedene količine mlijeka, razna istraživanja su pokazala da u ljetnim mjesecima udio suhe tvari u mlijeku može pasti za 1%, a isto tako i sadržaj mliječne masti u ljetnim je mjesecima najniži.

Parametri temperature i vlage zraka koriste se za određivanje temperaturno-humidnog indeksa kao parametra koji najbolje dočarava pod kakvim su stresom same životinje. Tako se smatra da su životinje kod vanjske temperature 31°C i vlage zraka 35% pod blagim stresom, a povećanjem vlage na 75% kod iste temperature pod izuzetno jakim stresom. Ovih se dana na području Hrvatske očekuju upravo ovako velike vrijednosti temperature i vlage i sasvim je jasno da sami uzgajivači moraju primijeniti sve moguće mjere kako bi se životinjama taj stres umanjio", riječi su agronoma Jurice Bengerija.

Otežano osjemenjivanje i proizvodnja mlijeka

Osim smanjene konzumacije hrane i manje proizvodnje mlijeka (čak i do 50%) tijekom ljetnih vrućina otežano je osjemenjivanje krava zbog slabo vidljivih ili uopće nevidljivih znakova estrusa. Što treba učiniti svaki uzgajivač kako bi smanjio utjecaj visokog temperaturno-humidnog indeksa?

• prilikom projektiranja i izgradnje staja osigurati volumen i dobar sustav prirodnog ventiliranja (ulaz zraka na bočnim zidovima tzv. spaceboard i izlaz zraka na sljemenu krova)
• adaptacija starih objekata
• osigurati dovoljne količine vode (kod visokih temperatura govedo pije i preko 130 litara vode na dan)
• dezinfekcija ležišta, (smanjena mogućnost mastitisa)
• zaštititi životinje od direktnog sunčevog zračenja
• kod balansiranja obroka voditi računa o povećanim potrebama na energiji zbog smanjene konzumacije
• redovno čišćenje jasli i hranidba krava tijekom hladnijeg dijela dana
• postavljanje dodatnih ventilatora i sustava hlađenja vodom (dopušteno strujanje zraka u zoni krava tijekom ljeta je 0,6m/sekundi. Hlađenje sitnim kapljicama vode koristiti kada vlaga nije prevelika jer može imati kontraefekt)
• paziti da objekt nije prenapučen