Pretraga tekstova
Gdje je završilo 1,8 milijuna eura interventne pomoći mljekarskoj industriji?
Uredbom Europske komisije (EU) 2015/1853 od 15. listopada 2015., iz europskih sredstava interventne pomoći mljekarskom sektoru u ukupnom iznosu od 500 milijuna eura, Hrvatskoj je bilo namijenjeno 1,8 milijuna eura.
Danas se postavlja pitanje gdje je taj novac završio. O navedenom se pitanju oglasila i Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu te za Agroklub izjavila da nitko od poljoprivrednih proizvođača ne zna da je EU odobrila iznos od 1,8 milijuna eura za pomoć mljekarskom sektoru još u rujnu te ga stavila na raspolaganje 17. listopada 2015. Navedeni upit poslan je i na adresu resornog ministarstva.
Proizvođači mlijeka početkom studenog opet su izašli na ulice i prosvjedovali diljem zemalja EU. Prosvjed je organizirala Europska organizacija mljekara (European Milk Board) kako bi izrazila nezadovoljstvo nedovoljnom brigom za mljekarski sektor. Ovo je tek jedna od mjera koja bi mogla pomoći proizvođačima mlijeka.
Iz Ministarstva su se oglasili odgovorom da je iznos od 1,8 milijuna eura dio paketa pomoći kako bi se ublažile posljedice pogoršanja stanja na tržištu. Naime, uvođenjem ruskog embarga i gubitkom Rusije kao izvoznog tržišta, uz dodatno opterećenje od ljetne suše došlo je do pada globalne potražnje za mlijekom.
Iznos koji je pak Hrvatskoj stavljen na raspolaganje mora se iskoristiti do 30 lipnja 2016. godine. Ipak, postoji i preduvjet koji glasi da svaka država članica do 31. prosinca 2015. godine mora Europsku komisiju obavijestiti o objektivnim kriterijima za određivanje načina za dodjelu ciljanih potpora i mjerama koje su poduzete radi sprečavanja narušavanja tržnog natjecanja.
Iz Ministarstva također javljaju da su domaći stočari upoznati s ovom potporom i da se intenzivno radi na pripremi tražene obavijesti prema Europskoj komisiji.
Mnogi stočari smatrju da se potpora mljekarima mogla isplatiti zajedno s izravnim plaćanjima uoči parlamentarnih izbora.
Tagovi
Mljekarski sektor Europska komisija Matija Brlošić Ruski embargo Ministarstvo poljoprivrede Marijana Petir
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !
pagora23
prije 9 godina
Još oko 50mil.kuna predujma još nije isplaćeno prema podacima min.financija rok je 30.11.
Stjepan Žunac
prije 9 godina
Problem je što aktualnu vlast ne zanima poljopriveda i stočarstvo, većinom se baziraju na trgovinu i uvoz.I to je problem domaće proizvodnje jer poticaji se ciljano isplaćuju trgovačkim društvima koji u svojim sestrinskim poduzećima imaju i poljoprivednu djelatnost ...