Nas mljekare država drži 'nosom iznad vode' s bonusima da ne potonemo do kraja, ističe Lukić upozoravajući da ne može proći niti na jednom natječaju jer iako je zapravo srednji proizvođač, stavljaju ga u isti koš s najvećim sustavima u Hrvatskoj kojima ne može konkurirati.
Obitelj Lukić iz Drage kod Velike vlasnici su mliječne farme, u sklopu koje posjeduju 65 muznih krava te 60-ak grla podmlatka, razne grupe teladi i junica koje koriste za održavanje reprodukcijskog ciklusa na farmi. Lijepa je to obiteljska priča s dugom tradicijom, no prema riječima Josipa Lukića, mljekarski sektor jedan je od najpogođenijih u hrvatskoj poljoprivredi te se i sam pita koliko dugo će izdržati u tom poslu.
"Imali smo teških trenutaka, pogotovo posljednjih godina, od uvođenja eura i koronakrize. Ponekad imamo teško financijsko stanje kada je riječ o samoodrživosti. Problem je isključivo cijena litre mlijeka. U cijeni nisu pokriveni svi inputi proizvodnje da ona bude samodostatna", upozorava.
Prema podacima Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) zabilježen je pad otkupne cijene mlijeka u prvom kvartalu ove godine u odnosu na cijene s kraja 2024, za 1,2 posto. Cijena litre realne kvalitete u ožujku ove godine iznosila je 0,49157 eura.
"Otkupna cijena je oko 50 centi s porezom, što proizlazi oko 48 centi. Rekao bih da je osnovna 33 centa, a sve druge je tvornički bonus. Nas mljekare država drži 'nosom iznad vode' s tim bonusima da ne potonemo do kraja", ističe Lukić.
Osobno ima problema kada ide na bilo koji natječaj za potpore jer s ekonomskom veličinom pripada u najveća mljekarska gospodarstva. Riječ je o zbroju uvjetnih grla, od kojih prema riječima našeg sugovornika svako vrijedi oko tisuću eura. Tu se dodaje ratarska proizvodnja takozvane dohodovne kulture, gdje se ekonomska veličina nakupi jako brzo.
"Ja sam zapravo srednji proizvođač, ali mi izračun ekonomske veličine iznosi od 250 tisuća eura pa na više. To me stavlja u neravnopravan položaj s velikim hrvatskim sustavima. Nažalost, na niti jednom natječaju nisam uspio skupiti dovoljno bodova, osim jednog kredita po povlaštenim uvjetima za mehanizaciju. Niti na fondu za mliječno govedarstvo niti na ostalim natječajima", priča nam.
Posljednji primjer je, kaže, “Mjera 23 – Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima koji su posebno pogođeni prirodnim nepogodama”, gdje nisu mogli konkurirati poticaju za sušu.
"Gotovo sva gospodarstva su mogla konkurirati osim nas. Nismo uopće mogli aplicirati na spomenutu mjeru", kaže.
Pojašnjava, oni se također bave ratarstvom i proizvode hranu za goveda, na stotinjak hektara. No, primjerice, ratari s 200 i više hektara ne spadaju u najveću ekonomsku veličinu jer nemaju goveda na koja ide velik dio izračuna ekonomske veličine.
"Idemo u isti koš s najvećim sustavima u Hrvatskoj i jednostavno nam je nemoguće proći na natječajima", otkriva Lukić.
Obitelj se bavi dostavom mlijeka na kućni prag, za što su primorani platiti radnika, a isto tako surađuju s velikim otkupljivačem, s kojim imaju pozitivna iskustva kada je riječ o pomoći nabavke repromaterijala, ali kao najveći problem ističe se već spomenuta realna cijena litre mlijeka.
U proizvodnji mlijeka Hrvatska postiže samodostatnost od 40,8 posto, dok prosjek Europske unije iznosi 117,4 posto. Tako se na policama hrvatskih trgovačkih lanaca nalazi velika količina jeftinog uvoznog mlijeka.
"Ne znam pod kojim uvjetima primjerice Poljska može biti jeftinija od nas, kada pričamo o litri mlijeka. Isto tako, Nizozemska, Njemačka i Austrija imaju veću cijenu mlijeka od nas. U Njemačkoj i Austriji također imaju probleme s depopulacijom i nastavkom te proizvodnje. Nizozemci opet imaju problem s hiperprodukcijom i na njih država i Europska komisija vrše pritisak na smanjenje proizvodnje mlijeka i broja grla po hektaru", opisuje.
Kada je riječ o ratarskoj površini, prema Lukićevim riječima, od ove godine Agencija za plaćanja uvjetovala je obavezan plodored u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike. Iste kulture ne smiju se saditi na istoj površini te moraju imati četiri ili pet kultura za rotaciju.
"Ne mogu reći da se od ovoga ne može živjeti, ali zbog silnih ulaganja ne možete odahnuti", ističe.
Nema lagodnog vremena ni minute. Moraju jako puno ulagati u mehanizaciju, koju koriste tri puta više od ratara. Primjerice, dodaje, njegov najnoviji traktor je 2018. godište, a ima radnih sati kao da ga koriste 20 godina.
"Međutim, gledajući pozitivno, dok mene i suprugu zdravlje služi, želimo održati tradiciju. Ipak je cijela obitelj na jednom mjestu, uvijek smo s djecom. Moramo se nadati boljim vremenima", rekao je za kraj Josip Lukić.
Tekst realiziran u sklopu serijala Agronews - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Kvalitetna krma - temelj tova goveda na jednoj od najvećih farmi u RH
Do 2030. više domaće svinjetine, govedine i janjetine? Doneseni novi stočarski programi
Nema opravdanosti u poljoprivredi ako se samo jedna generacija njome bavi
Neobjašnjivo ugibanje stoke u Gornjim Maovicama - zaraza ili trovanje?
Kvalitetna krma - temelj tova goveda na jednoj od najvećih farmi u RH
Do 2030. više domaće svinjetine, govedine i janjetine? Doneseni novi stočarski programi
Sektor mesnog govedarstva jedan je od ključnih čimbenika u očuvanju ruralnog prostora
Prvi slučajevi u Baranji: Na dva gospodarstva potvrđena afrička svinjska kuga
Žele li biti konkurentni, stočari bi trebali pročitati knjigu "Siliranje voluminozne krme"
Širi se afrička svinjska kuga, potvrđen novi slučaj zaraze
Neobjašnjivo ugibanje stoke u Gornjim Maovicama - zaraza ili trovanje?
Prvi slučajevi u Baranji: Na dva gospodarstva potvrđena afrička svinjska kuga
Leticija Hrenković
prije 3 tjedna
Bok Antonia! U opisu posta nedostaje kategorija u kojoj nominirate fotografiju, pa dodajte (izmijenite post).
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Farma Lužak Vi ne razumijete PROMAŠENE odluke u Beču , Beogradu i Zagrebu ! Promašena odluka Austrijanaca kada su OKUPIRALI Slavoniju da idu na MODEL veleposjednika sa zemljom i šumom i model KMETOVA ! Od PROMAŠENE naredbe carice Terezije 1756 izgrađena su sadašnja UŠORENA sela u NIZINSKOJ Slavoniji i Baranji ! Sa povećanjem stanovništva smanjivale su se i okućnice sa avlijama ( dvorištima ) u kojim se mogla napraviti staja za konje jednu do 5 krava ! Takva gospodarstva u Slavoniji IZUMIRU od 1945 a i CIJELA SELA , jer su BROZOVCI išli na zemljišni maksimum od 10 ha koji NIJE IMALA većina seljaka jer je u HRVATSKOJ zasnova veliki broj obitelji sa prihodom od obrade zemlje ! Sa VIŠE zakona OMOGUĆENO je i površinsko smanjivanje mogućih 10 ha ! Onda sam Tuđmanu 1995 PISMENO i JAVNO predložio da se ide na USPOSTAVU OPG na bazi državne i privatne zemlje i MODEL POVRŠINSKOG očuvanja OPG nasljeđivanjem ili prodajom ! Za SLUGANSKI mali HRVATSKI narod to je naučna FANTASTIKA ! ZNAČI OPG obitelji mojeg djeda nije smio biti POVRŠINSKI UNIŠTEN ! Danas to selo ima oko 8 stanovnika , a može imati bar 5 OPG !
Farma Lužak
prije 1 mjesec
U Slovenji je isti zakon i kako to da proizvodnja kravljeg mlijeka raste po 5% godišnje. Đuro ne laprdaj pizdarije o Mariji Tereziji i zakonu i nasleđivanju, Vojvodina,Mađarska, Slovačka ima isto usorena sela ko i Slavonija. Austrija je problem neobrađene zemlje riješila uvođenjem zakona o nekoj vrsti katastarskig prihoda kojim priseljava vlasnike zemlje da ili rade zemlju ili ju iznajme. Hrvatski problem je sto politika nezna dali bi "kakila ili piskila" i rezultat je da smo se usrali u gaće. Poljoprivredno zemljište je resurs za proizvodnju hrane i država ce jednom progledati i početi davati državno poljoprivredno zemljište u zakup onome ko ponudi najveću cijenu zakupa jer ce tako ostvariti dva benefita, prvo ce vise zaraditi na zakupnini i drugi sto ce onaj ko plati veliki zakup sigurno nastojati i ostvariti sto vece prinose da bi mogao nešto zaraditi. Zašto bi cijena zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta bila limitirana na duplu početnu cijenu ako je neko spreman platiti trostuki ili četverostruki iznos zakupnine.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Farma Lužak , ja sam Slavonac , pa govorim na temelju dokumenata , a u Službenom Listu SFRJ , BEOGRAD 1965 u Članu 3 su napisali ; Nasljeđivanjem ne može se prekoračiti zakonom određena veličina poljoprivrednog zemljišta koju pojedinci mogu imati u vlasništvu ! ZNAČILO je to 10 ha ! Djed po majci i obitelj kupovali su od ljudi koji su ISELJAVALI iz brdskog sela u Slavoniji zemlju i imali su 28 ha , dali su upisati u katastar ! Istim Zakonom to gospodarstvo je POVRŠINSKI uništeno ! Zato sam Tuđmanu i MAFIJI iz HDZ 95 pismeno predložio i JAVNO rekao da se ide u NACIONALNI program USPOSTAVE OPG na bazi državne i privatne zemlje i PROGRAM površinskog očuvanja pri tome sam napisao i za ZAKON o nasljeđivanju , o kojem je i ministar Gaži rekao na izborima za Ne hrvatski sabor 95 ! A ono MAFIJA za vrijeme Račana 2003 NAMETNUŠE nam PLAGIRANI Beogradski Zakon ! Samo nisu riječi rh zamijenili sa ZAPADNA SRBIJA , to je u biti Hrvatska od 1918 i saveza sa Srbijom ! 2001 Pankretić je išao sa NE obvezujućim raspolaganjem sa državnom zemljom . Rečeno je njemu i vođama HSS da Zakon na lokalnoj razini NEĆE funkcionirati , oni su tvrdili suprotno ! Onda je zamoljen Mesić da reagira , primio je predstavnike udruga , ali nije odradio što je ON predložio i što mu Ustav omogućava ! I tako 2001 - 2008 u preko 180 LOKALNIH farmi lijenčina zvane općine i gradovi , NIJE raspisan ni JEDAN natječaj u korist OPG ! I sada Mesić uživa u političkoj penziji , dio MAFIJE iz tadašnjeg Ne hrvatskog sabora također , kao i dio ministara , Račan je umro !A ŠTETOČINJA Pankretić je sada u SKUPŠTINI Vladine poljoprivredne komore ! Zato riječi rh , mijenjam sa BALKANSKO SRANJE ! A MAFIJA u Ne hrvatskom saboru i Ne hrvatskoj vladi i lakrdijaš Milanović neka to i u Ustavu svoje državice isto mijenjaju ! Na takav bi način hrvatići shvatili što je rh , i u SVIJETU bi mnogi znali !
Farma Lužak
prije 1 mjesec
E pa Đuro nije bas tako svi ministri poljoprivrede u zadnjih 10 godina svojski se trude da zadrže "zemljusni maksimum" samo se to sad zove "program raspolaganja državnim poljoprivrednom zemljištem" u kojim su omogućili općinskom načelnima da odrede "zemljišni maksimum" koji poljoprivrednik može uzeti u zakup. Šta to nije isto
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Farma Lužak , razvoj dohodovnijih OPG omogućio je Tuđman sa ekipom 1991 UKIDANJEM zakona o zemljišnom maksimumu ! Ali su od tada napravljeni PROMAŠAJI sa raspolaganjem sa državnom zemljom koja se počela podržavljivati od Zakona iz 91 ! Nisu ništa napravili sa IZMJENOM zakona za PRIVATNU zemlju , NISU UKINULI DVOSTRUKU AUSTRIJSKU evidenciju zemlje , radi toga i BEOGRADSKOG Zakona o nasljeđivanju imamo CIRKUS zvan NE sređeno stanje za privatnu i državnu zemlju, PUNO SE ZEMLJE VODI NA UMRLIM ! U austrijskom katastru rh , a u austrijskoj gruntovnici na austrijskoj carici Mariji Tereziji ! I sada rh NEMA novac za takozvani zemljišno knjižni ispravak da se BRIŠE Terezija , a upiše balkansko SRANJE RH! Isto rh NEĆE natjerati Marijine nasljednike da u austrijskoj PROVINCIJI zvanoj rh pokrenu OSTAVINSKI postupak !
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Saša, mi u Hrvatskoj često zanemarujemo faktor vremena. Njemački,Austrijki,Talijanski farmer razvija se 100 godina u tržišnoj utakmici. Sto godina su 4 generacije poljoprivredika a u Hrvatskoj realno razvoj poljoprivrede počinje od 2000 godina ne ovamo. To često zaboravljamo
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
Farma Lužak vjerujem ja sto ti govoris. ali opet kada racunam tu mi se pojavljuje veliki raskol izmedju moguce zarade i onoga sto je vidljivo. kada sracunam cjenu osobe kuce, automobila pred kucom, zgrada na imanju, mehanizacije, prikljucaka, udedjaja... itd... i cjenu za sve to kupiti. i ona zbrojim svu mogucu dobit s imanja koja nisu tako velika i nemaju mnogo stoke, ja tu nikako ne mogu zbrojiti dobit da se sve to kupi i tako zivi.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Saša jedno je gledati na televiziji a drugo je stvarnost. Godina kupujem bikove u Austriji, mislim vise od 8 godina odlazim na isto poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi govedarstvom i mogu reci da prilično dobro poznajem stanje u Austrijskij poljoprivredi.. Situacija je podjednaka ko i u Hrvatskoj, poticaji su vise manje isti što se iznosa potpora hektaru radi. Tu nije razlika 10%. Kod njih isto problem nedostatak radne snage,mladi ljudi odlaze u škole i fakultete u velike gradove i rijetki se vraćaju. U Austriji su bitno veći troškovi poslovanja, sve je dosta skuplje. Naprimjer svake godine se plaća porez na zemlju,ti novci idu njihovoj Poljoprivrednoj šumarskoj komori plaća se po hektaru površine koje si vlasnik, za oranice je iznos u paritetu 150 kg raži sto bi iznosilo oko 200 eura po hektaru,za livade je manje ali za vinograd je oko 500 eura po hektaru. I to svi moraju platiti ako su vlasnici zemljišta zbog toga nema neobrađene zemlje jer onaj ko ode u mirovinu obavezno nađe zakupnika za zemlju samo da ne mora plaćati članarinu komori. Znači u Austriji je članarina Poljoprivredoj komori viša nego u Hrvatskoj prosječni zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Sama ta činjenica pokazuje da ako se želiš baviti poljoprivredom u Austriji moraš to raditi profitabilno i profesionalno. I tu je razlika između nas i njih, oni rade poljoprivredu a mi uzgajamo poticaje
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
SASA , okupiravši Slavoniju Austrijanci su išli na model VELEPOSJEDNIKA i KMETOVA , koje je 1756 Marija Terezija natjerala da grade kuće i GOSPODARSKE zgrade uz puteve i ceste ! Od te PROMAŠENE NAREDBE UPROPAŠTENE SU NIZINSKA Slavonija i Baranja . Braća Srbi i Hrvati išli su sa AGRARNOM REFORMOM 1919 , a BALKANSKI narodi sa REFORMOM 1945 , ZEMLJIŠNIM maksimumom od 10 ha i NIZ zakona koji su omogućili i POVRŠINSKO smanjivanje i MOGUĆIH 10 ha ! ZAKLJUČNO na prostoru današnje kvazi državice ZASNOVAN je PREVELIK broj seljačkih obitelji sa JEDNOM do 5 krava ! Takva GOSPODARSTVA IZUMIRU u Slavoniji od 1945 ! REŽIM u Zagrebu od 1991 NIJE išao da se u Hrvatskoj formiraju OPG sa 35 krava o kojim ti SASA pišeš , već je to PREPUŠTENO snalaženju POJEDINACA ! Hrvatska je iz BROZOVE Jugoslavije IZAŠLA u biti BEZ OPG ! Sa 100 i nešto tisuća hrvatskih OPG na 700 tisuća ha zemlje , sa MALIM AVLIJAMA , SA USITNJENIM ZEMLJIŠTEM , može NE hrvatski sabor PROGLASITI Hrvatsku ; POLJOPRIVREDNIM MUZEJEM Marije Terezije , Srba i Hrvata !
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
nedavno je ovdje bio clanak o malom mljekaru iz Austrije. ima 35 muznih krava. na slikama je bilo vidljivo sve moguce mehanizacije. sve novo, od traktora pa na dalje... osobna kuca velika, i 3 osobna vozila parkirana. uglavnom vidi se da se tamo dobro zivi i s 35 muznih krava. a ako je otkupna cjena mlijeka tamo otprilike jednaka kao i kod nas, onda tamo moraju biti jos neka primanja od poticaja kojih kod nas nema. i to je kod njih tako uredjeno da se mljekar ne boji da li ce se sljedece godine nesto promjeniti u sustavu poticaja ili hoce li biti otkupa mlijeka sljedece godine.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Da , puno ..puuuno...je uloženo u mljekarski sektor u nazad 30 godina....milijarde..na razne subvencije , pomoći , otpisi i dr...Kada bih se napravila analiza uloženih sretstava , došli bih do zapanjujeće brojke ...naime sretstva su uložena , a mljekarski sektor propao...gdje je novac????
Velimir Komericki
prije 1 mjesec
Koliko bi ovog vrijednog čovjeka spasila mjera 23 i oko 36% iznosa od predviđenog ,nisam siguran. Realna cijena mlijeka spašava trenutne proizvođače mlijeka,ali teško da bi se bivši mljekari vratili mljekarstvu zbog cijene mlijeka,jer proizvodnja mlijeka nije samo imati volju,treba hrpa novaca(kvalitetna junica 3000e), mehanizacije hrpu,a vlada ne pomaže nikako,nit imaju konkretan mehanizam oporavka mljekarstva,jer više vrhnja ubiru kroz uvoz ,jer nemoraju ništa uložiti,a revitalizacija mljekarstva ipak zahtjeva stotine milijuna eura godišnje,a to podrazumijeva poticanje domaćeg uzgoja,ostavljanje ženskih grla...a ne poticanje uvoza,kao obično.