Je li neizbježna industrijalizacija svinjogojstva?

Na portalu Poslovni.hr nedavno je objavljen članak o vrijednosti projekata u poljoprivredi, koji sada navodno čekaju na investicije koje će biti točka na i razvoju velikih gospodarskih sustava, nauštrb onih manjih i srednjih. U članku se navode i nositelji najvrijednijih projekata iz Mjere 4 Programa ruralnog razvoja, za koju je natječaj završen 4. travnja.

Prema navodima dotičnog portala, sve informacije su novinarima ustupljene iz redova Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), no svojim su službenim demantom, djelatnici te agencije osporili sve tvrdnje iz teksta pod autorstvom Božice Babić.

Većina novca će se uložiti u rast velikih poljoprivrednih tvrtki?

U spornom članku se navodi kako će vrhnje iz prvog natječaja pokupiti velike kompanije, točnije, njih pedesetak. Navodi se da će uz potporu iz ruralnog fonda krenuti u investicije vrijedne više od 1,7 milijardi kuna uz očekivanje da će natrag dobiti milijardu i 60 milijuna kuna s obzirom da se visina potpore kreće u rasponu od 50 do 90% od vrijednosti ulaganja.

Industrijalizacija svinjogojstva u Slavonij!

"U odnosu na konkretnih 640 milijuna kuna raspisanih u ovom natječaju, zahtjevi četvorice čine cijelih 91%. Dobar dio njihovih zahtjeva se vrti oko industrijaliziranja svinjogojstva, dakle dijela stočarstva s najkraćim proizvodnim ciklusom koji, kad se odvija u velikim serijama, među ostalim vrlo ozbiljno zagađuje prirodu. Treba li još jednom podsjetiti da je organski sastav slavonskog tla već ionako vrlo ozbiljno narušen a sada se unutar EU programa koji teži poboljšanju ruralnog okoliša, natječu apetiti za stvaranje novih mastodonata s predvidivim lošim posljedicama za okoliš!

Usto je svinjogojstvo izloženo i velikim oscilacijama cijena koje preko noći mogu postaviti na glavu i najambicioznije industrijske projekte. Do kakvih je pak katastrofalnih rezultata doveo francuski eksperiment s industrijskim svinjogojstvom i preradom prasetine u Bretanji, vidjeli smo prošle godine prilikom velikog vala tamošnjih demonstracija i obimne pomoći koju je francuska vlada morala dodijeliti pokrajini kako bi barem donekle pokušala riješiti probleme nezaposlenosti i zagađivanja", komentari su na članak iz Udruge hrvatskih obiteljskih gospodarstava Život.

Pipunić prestigao Todorića?

Najveće investicije je prema ovim podacima prijavio vlasnik osječkog Žita Marko Pipunić, kroz osam projekata planira ulaganja u visini gotovo 406 milijuna kuna, a trebao bi dobiti 213 milijuna kuna potpore, time prestigavši i Todorića. Pipunića slijedi, također sa osam projekata, Mirko Ervačić iz Osatina grupe uz ukupna ulaganja 297 milijuna i očekivane potpore od 198,5 milijuna kuna. Vlasnik Agrokora Ivica Todorić tek je treći prema ovim neslužbenim podacima, a iako je predao zahtjeve za devet projekata, riječ je o investicijama ukupne vrijednosti 225,6 milijuna kuna, a potpora koju bi dobio iznosi 89,6 milijuna.

Gotovo isti iznos potpora kao i Todorić, konkretno 81,2 milijuna kuna, očekuje prema pisanju Božice Babić, i Krešimir Kuterovac, vlasnik Inagra grupacije, i to za samo četiri investicije u koje planira uložiti 99,3 milijuna kuna i time povezati svinjogojce u Slavoniji. Znanje i praksu odlično je primijenio na ruralnim projektima s obzirom da očekuje maksimalne potpore od 90%.

Stranci ulažu u proizvodnju borovnica i kestena?

"U borbi za prehrambenu neovisnost nudi nam se naime neočekivana pomoć od moćnih saudijskih i pakistanskih investitora: Predlažu investiciju od 6 milijuna kuna u koju su voljni uložiti čak 1/10, odnosno 600 tisuća kuna, kako bi uzgajali - pitome kestene. U poljoprivrednoj politici koja je u svojoj uslužnosti velikim interesima izgubila orijentaciju i osjećaj misije oživljavanja sela možda prođe i takav prijedlog. No sva je prilika da će nadolazeća jesen i zima biti sezona ne pitomih nego jako vrućih kestena. Kada ih političari budu izvlačili s vatre imat će prilike pokazati koliko su im ozbiljni predizborni programi i prijedlozi konkretnih provedbenih mjera", kažu u Udruzi. Poslovni.hr navodi naime podatak da su investicije prijavile i četiri inozemne kompanije. Vlasnici dolaze iz Saudijske Arabije te Pakistana, a na području Gvozda namjeravaju uzgajati borovnice i pitomi kesten.

Rezultati natječaja u rujnu

"Zanimljivo je da se u rješavanje zahtjeva u segmentu kome je Vlada dala visok prioritet ne uključuje ni 3% zaposlenika Agencije za plaćanje i da se prvi rezultati natječaja očekuju tek u rujnu, pet mjeseci nakon što su zahtjevi podneseni. U međuvremenu je gotovo sve oko zahtjeva za javnim sredstvima obavijeno velom tajanstvenosti. Kao što to kod nas biva, službeni su postupci potpuno netransparentni, a na kraju se objave sumarni podatci o donesenim odlukama, u ovom slučaju o 640 milijuna kuna. Rezultat je nesigurnost i ozračje optužbi i nepovjerenja među podnositeljima zahtjeva, ali i onemogućavanje birokracije da nešto nauči iz njihovih primjedbi i prijedloga", poručuju iz Udruge Život.