Je li domaćim životinjama hladno tijekom debelih minusa zimi?

Iako smatram da ljudi koji drže blago znaju kako se odnositi s njim tijekom zimskih mjeseci, kada sam malo prebr'o po svom terenskom iskustvu počeo sam se prisjećati mnogih grešaka koje ljudi prave kod držanja domaćih životinja.

Organizam sisavaca građen je tako da stalno regulira perifernu i unutarnju tjelesnu temperaturu uz pomoć senzora na koži i senzora unutarnje temperature smještenih u hipotalamusu, u interakciji s endokrinim sustavom.

Goveda dahću zatvorenih usta

Goveda, primjerice, koriste svoj dišni sustav za reguliranje topline isparavanjem, dahću zatvorenih usta tako da dolazi do izmjene topline iz nosne sluznice gornjih dišnih puteva.

Toplinu osigurava dotok krvi u sluznicu nosa, a hladna krv odvodi se u venske sinuse na bazi lubanje. Kompleks arterija i vena, mreža malih arterija, koje dovode krv u bazu mozga, funkcionira kao protustrujni izmjenjivač topline s krvlju koja opskrbljuje mozak i hladi se krvlju iz sluznica nosa i ušiju. To znači da su životinje sposobne održavati stalnu tjelesnu temperaturu bez obzira na temperaturu okoline, a gubitak i stvaranje topline su u ravnoteži!

Novi koncept držanja krava prvi put sam vidio na svom pripravničkom poslu gdje sam radio, na velikoj farmi krava, koje su držane u štalama poluotvorenog tipa, bez ikakvog grijanja. U razmjeni iskustava s kolegom iz Nizozemske koji je radio sa mnom, a i iz literature koja nešto vrijedi, tu mislim na ona znanja nastala na praksi, ne iz ega! Krava nema nikakvih proizvodnih oscilacija do temperature od -25°C , njoj više smeta vrućina!

Tovna goveda u Walesu, a tamo zna biti prilično hladno, recimo drže se u slobodnom sustavu. Prostori gdje se sklone krave i telad (pretežno pasmine hereford) tijekom nepogoda su ograđene samo balama sijena.

Životinje drže kao krumpire u trapu

Nailazio sam na štale gdje ljudi drže domaće životinje kao krumpire u trapu. Prvo nemaju nikako svjetla, prezasićene su plinovima i vlagom, jer objekti za držanje nisu tipski i ni na koji način nisu poštovani zootehnički parametri kod gradnje, onda ide čuđenje što životinja ne jede ili što je stado parazitozno.

Koje domaće životinje mogu pretrpjeti niže temperature, a na što ipak paziti?

Najveća strana štale mora biti eksponirana prema jugu, radi što dužeg izlaganja životinje sunčevoj svjetlosti i dobroj mikroklimi unutar objekta. Životinje same proizvode puno topline, većina su prilično dobro prilagođena zimskim uvjetima. Krave i ovce zimi imaju gusto krzno ili vunu, drže se blizu jedna drugoj radi topline. Nije neuobičajeno imati otvorena vrata u štali kako bi životinje mogle šetati van, a one često izlaze po vrlo hladnom vremenu kako bi udahnule svježeg zraka.

Ne osjećaju hladnoću toliko kao mi ljudi, cirkulacija i metabolizam je ključan kod termoregulacije svakog organizma.

Zašto konje pokrivaju?

Često je razlog zbog kojeg se ljudi odluče grijati štalu, smanjenje količine hrane koja je potrebna u zimskom razdoblju. Vozeći se, često sam gledao slobodne konje koje ljudska ruka ne hrani, nemaju nikakav objekt za sakriti se kad krenu oborine, a u kondiciji su koja je izuzetna! Jahaći konji se ponekad šišaju oko prsa i trbuha, tamo gdje se znoje i skupljaju blato kada se jašu zimi. Ili se zimi šišaju po cijelom tijelu kako se ne bi znojili što ih može učiniti hladnima nakon rada i kako bi ih bilo lakše njegovati.

Tada ih je potrebno držati pokrivenima na vrlo hladnim mjestima ili unutar objekta. Pričaju mi ljudi koji su usvojili prirodni koncept držanja konja - puštaju da im naraste duža dlaka, sve dok su suhi, ne ulaze u svoju štalu. Ali u drugom dijelu države gdje zimi pada kiša i temperatura se spušta do oko 3°C, morali su biti unutra kada je padala kiša ili snijeg jer im dlaka gubi svu toplinu i izolaciju kada je mokra. Ili biste im mogli staviti laganu vodootpornu plahtu.

Drugim riječima, ne smeta im hladnoća kao nama, osim ako se ne smoče, u tom slučaju postaju osjetljivi baš kao i ljudi.

Koegzistencija s blagom

Ovce pastiri izvode u zimskom periodu i dohranjuju kukuruzom ili nekom drugom žitaricom, ukoliko puše jak vjetar one se same sklanjaju u udoline i prilagođavaju okolnostima.

Nepovoljna mikroklima unutar objekta, prehladna voda i loša hranidba izuzetno pogoduju nastanku bolesti, posebno razvoju respiratornih i napadu parazita na organizam životinje.

Sjećam se, u hladnijim krajevima, krave i ovce su se držale u negrijanim štalama s debelim kamenim zidovima, koja se grijala od životinjske vrućine. Iznad nje se nalazio sjenik, ispunjen balama sijena dubokim 3-7 metara, ili su iznad najčešće živjeli ljudi koji su se grijali i koegzistirali sa svojim blagom, štedeći dragocjeno drvo za ogrjev zimi. Bilo je to ondje gdje je temperatura dosezala -20°C, a ponekad i -35°C.

Minimalno sklonište

Velike životinje generiraju puno topline i sve životinje (osim domaćih svinja) obično imaju toplo krzno/perje (a svinje imaju puno masti da ih grije). Potrebno im je samo minimalno sklonište da prežive hladnoću iako izoliranija štala dovodi do nižih troškova hrane.

Pažljivo planirajte gradnju objekta, on mora biti funkcionalan, ne skup i da služi svrsi, kontaktirajte stručnjaka, statičara kod gradnje posebno oni koji drže životinje gdje imamo obilne oborine snijega. Uglavnom, '70-ih je bilo uobičajeno da svi drže krave zaključane u štalama i na vezu kako bi im bilo toplo. Struka i praksa mijenjaju taj koncept u sustav otvorene štale, što je značilo da krave mogu ulaziti ili izlaziti kad god žele na predviđene ispuste, jer one, a i druge životinje, zapravo više vole biti vani, čak i kada je užasno hladno. Izlaganjem ekstremima i životinja se prilagođava, jer je to osnovni zakon prirode, tada im krzno postaje puno gušće i općenito su zdravije. Jedino vrijeme kada se sklanjaju je kada pada kiša, jer ne vole biti mokre.

Pretpostavljam da je priroda stvorila životinje kako bi mogle preživjeti zimu, više mi ljudi imamo problema sa shvaćanjem nekih od osnovnih zakona Kreatora koji nepogrešivo funkcioniraju!