Ima li zainteresiranih za proizvodnju mlijeka?

Poljoprivreda već dulje vrijeme trpi posljedice globalnih promjena. Trenutno stanje u mliječnom sektoru je odraz procesa industrijskog razvoja i prilagodbe svjetskim tržištima. U Hrvatskoj je prije 15 godina bilo oko 60 tisuća registriranih proizvođača mlijeka, dok je danas taj broj oko 6 tisuća.

Danas, proizvodnja sirovog mlijeka za potrebe velikih mliječnih industrija organizira se uglavnom na velikim farmama. U isto vrijeme stočari s manjim brojem mliječnih krava okreću se inovativnim poslovnim modelima poput izravne prodaje mlijeka, prerade mlijeka odnosno udruživanja s ciljem osnaživanja konkurentnosti. Manje mljekare također se okreću otkupu mliječne sirovine od gospodarstava s manjim brojem krava. Iako troškovi otkupljene sirovine su nešto veći, manji prerađivači mlijeka kompenziraju veću cijenu sirovine s imidžom koji stvaraju kod vjernih potrošača.

Iako se najveće količine proizvedenog mlijeka u Hrvatskoj proizvede na velikim farmama, obiteljska gospodarstva se mogu prozvati sinonim kvalitetne hrane i lideri življenja u ruralnim prostorima. Razni uzroci današnjeg stanja u poljoprivredi posljedično su doveli do smanjenja ekonomske mogućnosti bavljenja proizvodnjom mlijeka na mnogim imanjima. Otvoreno tržište, nepoštene trgovačke prakse uz vođenje neefikasne agrarne politike doveli su do drastičnog smanjivanja broja isporučitelja mlijeka. Isto se odrazilo na osjećaj neatraktivnosti bavljenja stočarstvom. Nekada, mljekarstvo je bilo voditelj poljoprivredne proizvodnje u mnogim područjima Hrvatske. Posjedovanje većeg broja krava označavao je "gazdu“ u selu. Uz proizvodnju mlijeka bile su mnogobrojne djelatnosti usko vezane koje su zajedno u simbiozi funkcionirale. Poljoprivredne škole su pohađala djeca mljekara i poljoprivrednika koja su s nestrpljenjem odlazila svaki slobodan trenutak provesti na gospodarstvu. Sjetno je govoriti o tome. A to se dogodilo samo u nekoliko posljednjih godina.

Uspješniji proizvođači

Proizvođači prilagođeni tržišnim uvjetima nastavljaju proizvodnju povećavajući mliječnost po kravi, uz rad na kvaliteti te uz optimalizaciju u eksploataciji proizvodnih resursa. Adaptacijom trendovima te prepoznavanjem potreba tržišta mnoga gospodarstva i danas žive pozitivne priče.

Manji proizvođači imaju veću fleksibilnost za prihvaćanje novih znanja i inovacija što im daje nemjerljivu prednost u odnosnu na industrijalizirana gospodarstva. Primjerice, uključivanjem marketinga u svoje poslovanje obiteljska gospodarstva pronalaze sigurne kupce.

Velike su mogućnosti u izvozu mliječnih prerađevina. Manja gospodarstva svojom obiteljskom snagom, tehnološkim dostignućima i inovativnošću lako može doći do novih kupaca diljem europskog tržišta. Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje kvalitetnih sireva, to često prepoznavanju strani turisti prilikom posjete ruralnim područjima.  

Efikasnost u upravljanju će biti imperativ opstojnosti proizvodnje. Potrebno je bogato znanje za proizvodnju mlijeka. Stalna edukacija je neizbježan čimbenik uspješnog poslovanja. Proizvođači mliječne sirovine koji će poklanjati više pažnje krajnjim kupcima odnosno radit će u savezništvu s prerađivačima postizat će održive poslovne rezultate.

Pozitiva se osjeti

Dolaskom i radom ministra poljoprivrede, Tomislava Tolušića mljekarski sektor osjetio je pozitivu te se probudila nada za povećanje stočnog fonda na gospodarstvima. Promoviranje obiteljskih gospodarstava, suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi, ubrzavanje isplata poljoprivrednih subvencija, razne jednokratne novčane pomoći, smanjenje kamata kredita, pojednostavljenje natječaja europskih fondova, su dio rada koje označavaju aktualno ministarstvo poljoprivrede. Novčano osebujne atraktivne mjere Europske Unije su probudile želju za investiranjem u daljnje razvijanje gospodarstava. Mnoga gospodarstva uz pomoć EU fondova obnavljaju stočarski fond ili ulažu u mehanizaciju s ciljem povećanja efikasnosti rada. Brzi rezultati su vidljivi.

Dakle, promjene se događaju. Mnogi poljoprivrednici koji su napustili mljekarsku proizvodnju, ističu kako je sada prekasno. Velika je šteta što mjera nije bilo prije kad je bilo želje za stočarstvom. Tada su djeca gledala svoju sutrašnjicu u tom sektoru. Vrlo je teško vratiti tu ljubav koja je nestala. Subvencije i financijske pomoći to ne mogu. Djeca su danas u velikim gradovima i u inozemstvu i izgledno velik broj se nikad neće vratiti selu provodeći dane u štali sa životinjama.  

Obiteljska gospodarstva su preživljavale razne ekonomske i prirodne neželjene periode. Nažalost, mnoge obitelji su se rastale u potrazi za boljim življenjem zbog nedostojanstvenog života na selu. No, napokon pozitiva se osjeti, možda je to samo početak. Možda je baš sada došlo vrijeme kako bi obitelji ponovno bile na okupu, radeći posao za koji se živi. Ima li onih koji se žele baviti proizvodnjom mlijeka? Natječaji za profesiju su raspisani.  

Oporavak stočarstva je dugi proces. Deset godina intenzivnog rada neće biti dovoljno kako bi se postigla samodostatnost glede količina i kvalitete proizvedenog mlijeka. Pravilnim radom i kontinuiranom edukacijom svih dionika sektora povećat će se konkurentnost proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, postići će se ekonomska održivost što će ujedno vratiti i atraktivnost sektoru.