Proizvodnja mlijeka
09.05.2016. 10:30

I krave imaju najdraži bend!

Dokazano je i u praksi potvrđeno da krave koje ne doživljavaju stres daju više mlijeka. Glazba može pomoći u smanjenju stresa.

Foto: pixabay.com

1.414
307
0

Suvremene štale su bučna, pretrpana mjesta, nimalo ugodna kravama koje u njima žive. Život u takvim uvjetima neizbježno dovodi do stresa. Zbog toga su uzgajivači došli na ideju da glazbom smanje razina stresa i tako kravama omoguće ugodniju atmosferu za život, a samim time i davanje mlijeka. I uspjeli su!

Glazbom protiv stresa

Istraživač Sveučilišta Leicester su još 2001. godine utvrdili da određene pjesme i melodije utječu na proizvodnju mlijeka. Prethodna istraživanja su pokazala da postoji pozitivna korelacija između puštanja glazbe kravama i smanjenja razine stresa kod krava. U oba slučaja su ispitivane krave holstein-frizijske pasmine.

Stres između ostalog sprečava izlučivanje hormona oksitocina, koji je odgovoran za otpuštanje mlijeka iz vimena. Zato se stres mora smanjiti što je više moguće. Krave kojima se pušta glazba, prema istraživanju iz 2001. proizvode do 3% više mlijeka od onih koje su izložene samo svakodnevnim zvukovima iz štale. 3% nije malo, posebno ako se uzme u obzir činjenica da se pri povećanju od samo 1% ostvaruju značajni ekonomski dobici.

Koju glazbu krave preferiraju?

Kravama su puštane različite melodije, različitog tempa i brzine. Glazba im je puštana 12 sati dnevno, od 5 ujutro do 5 popodne, a cijeli eksperiment je trajao devet tjedana. Najbolji rezultati su utvrđeni kada je puštana glazba sporijeg tempa. Ovo dokazuje da glazba ne smanjuje samo razinu stresa kod ljudi, već i kod životinja, i to najvjerojatnije istim mehanizmima. Glazba djeluje umirujuće na krave, jer se one navikavaju na spori i konstantan ritam melodije. Samim time, izlučivanje oksitocina je normalno, što utječe i na mlijeko.

Kako je rečeno, ovo istraživanje je provedeno sada već davne, 2001. godine. Detaljnija istraživanja nisu nastavljena, ali je u praksi sve zastupljenija ova "terapija glazbom".

Iskustva iz prakse

Iskustva s terena pokazuju da su krave mirnije i produktivnije kada im se puštaju određene melodije.

Neki od časopisa i internet portala koji se bave stočarstvom su otišli čak toliko daleko da su napravili čitav set pjesama za mliječne dame. Tako, na "štalskim top-listama" najviše kotira REM sa pjesmom Everybody Hurts, zatim Aretha Franklin, Simon and Garfunkel, Lou Reed, Enya, ali i Mozart, Beethoven i Haydn. Autori ovih top lista garantiraju uspjeh u povećanju prinosa mlijeka.

Radio-drama umjesto glazbe?

Na jednoj farmi u Kentu, u Engleskoj su kravama puštali radio-dramu. I to, ni manje ni više, već "Vesele žene Vindzorske" Williama Shakespeara. I rezultati su bili odlični. Izgleda da je ova komedija utjecala na krave, jer su se na farmi povećali prinosi mlijeka.

Svakako da je u ovakvim štalama zabavnije i radnicima i životinjama koje se tamo nalaze. Ukoliko i vi imate "muzikologe" koje muzete, javite nam što najviše vole slušati!

Foto: pixabay.com;Jedidja

Tagovi

Proizvodnja mlijeka Glazba Stres

Autor

Bogdan Cekić

Više [+]

Magistar poljoprivrede, zaljubljenik u prirodu i aktivni borac za zaštitu životne sredine.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

GLORIETT - RWA hibrid kukuruza

KLUB

Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?

Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.

Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.

Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.

Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
 
 Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
 Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
 „Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
 
 Od agromenadžera do generacijskih izazova
 Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
 Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
 Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova. 
 Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
 
 
 
 Zašto je Biznis je na selu važan?
 Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
 U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
 „U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
 
 Prijave su još uvijek otvorene
 Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.