Pretraga tekstova
Hrvatska je među zemljama koje dobiju najmanje financijske iznose kada god Europska komisija daje pomoć zemljama članicama EU u poljoprivrednom sektoru, posebno u mljekarstvu, komentar je predsjednice Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka Rašeljke Maras
"Hrvatska je među zemljama koje dobiju najmanje financijske iznose kada god Europska komisija daje pomoć članicama EU u poljoprivrednom sektoru, posebno u mljekarstvu", komentar je predsjednice Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka Rašeljke Maras na iznos potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka i poljoprivrednicima u drugim sektorima stočarstva.
U konačnici, hrvatski stočari, zajedno s rumunjskim i irskim, dobit će najmanje u EU. Konretno radi se o iznosu manjem od 10 eura po grlu.
Paket pomoći težak je 350 milijuna eura. Hrvatska, Rumunjska i Irska dobile su manje od 10 eura po grlu, Francuska i Njemačka nešto više od 13 eura, Švedska, Bugarska i Belgija nešto više od 20 eura, Litva 44, Latvija 60, a Estonija gotovo 90 eura.
Hrvatskoj je određena financijska struktura omotnice u ukupnom iznosu od 22,707.839,90 kuna, od čega iz blagajne EU ide iznos od 11,353.919,95 kuna, a iz državnog proračuna Republike Hrvatske još toliko. Na temelju toga Ministarstvo poljoprivrede donijelo je odluku da se novac za pomoć ugroženim sektorima iz EU usmjeri u mljekarstvo. U sektoru pozdravljaju odluku, mada ostaje dojam kako Hrvatskoj pripada više
"Ova Vlada treba dosadašnju praksu promijeniti. Radi se našoj sposobnosti lobiranja u Bruxellesu. Primjer mogu biti Bugari i Rumunji koji su prošle godine na posljednjem dijeljenju takvih sredstava, dobili značajno veće poticaje. Treba pokazati Bruxellesu da smo u problemu. Do sada je bila situacija da se naša administracija doslovce bojala reći da smo u problemu. Sada se ta praksa mijenja s ministrom Tolušićem. Također imamo kvalitetne zastupnike, poput Marijane Petir, koje bi trebali zamoliti da jače lobiraju za naše interese", kaže Maras.
Maras dodaje kako na domaćem terenu u sektoru očekuju slanje Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi u saborsku proceduru. Tim zakonom bi se konačno onemogućila nelojalna konkurencija izvana koje je domaće trgovine preplavila proizvodima koji su se prodavali pod dampinškim cijenama.
Foto: Euro-Milk
Tagovi
Rašeljka Maras Cromilk Potpore
Autor
Više [+]
Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !