Hrvatski proizvođači mlijeka i svinjogojci još nisu dobili ni lipe od 1,8 milijuna eura, koliko im je u rujnu odobrila Europska komisija.
Europski su pučani po drugi puta u ovom sazivu Europskog parlamenta održali javno saslušanje o Europskom sektoru mlijeka te raspravljali o uzrocima i posljedicama sadašnjeg teškog stanja i perspektivama toga sektora u budućnosti. Na saslušanju su, uz zastupnike Europskih pučana, sudjelovali i brojni zastupnici drugih političkih klubova zastupnika.
U uvodnom izlaganju, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan prezentirao je dosadašnji rad Europske komisije te podsjetio na do sada poduzete aktivnosti vezane za olakšanje teškog stanja proizvođača mlijeka.
Upozorio je, kako je unatoč krizi i smanjenju potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima na globalnom tržištu, proizvodnja mlijeka u Europi porasla pa se očekuje daljnji pritisak na ionako niske cijene mlijeka. Od mjera koje je Komisija poduzela tijekom 2015. godine spomenuo je Shemu poticanja skladištenja mlijeka i mliječnih proizvoda, a za 2016. godinu najavio produžetak tih mjera do rujna 2016. spomenuvši i iznos od 30 milijuna eura u svrhu promidžbe mliječnih proizvoda i svinjetine.
Usvojeni paket mjera Europske komisije iz rujna 2015. bio je težak 500 milijuna eura, od čega je 420 milijuna eura bilo namijenjeno državama članicama u obliku nacionalnih potpora za distribuciju mlijeka te pomoći svinjogojskim farmama, s ciljem osiguranja brzog dotoka novca onima kojima je bio potreban.
Također je naveo podatak da neke države članice još nisu zatražile korištenje tih sredstava, no nije kazao o kojim je državama riječ. Nažalost, mi i bez toga znamo da se pri tome misli i na Hrvatsku, budući da Ministarstvo poljoprivrede u mandatu bivšeg ministra Jakovine nije raspisalo natječaj za raspodjelu 1,8 milijuna eura, koliko je Hrvatskoj pripalo za pomoć sektoru mlijeka i mesa. Nakon objave paketa u rujnu, državama članicama dopuštena su avansna plaćanja izravnih poticaja bez restrikcija koje su prethodno postojale.
Povjerenik je obećao kako će i dalje poduzimati mjere za pomoć onima u potrebi te da posjetima Srednjoj i Južnoj Americi te Aziji, nastoji na međunarodnom tržištu stvoriti dobre uvjete za proizvode poljoprivrednika iz EU.
U nastavku saslušanja, stajalište o stanju i mjerama koje je potrebno poduzeti iznio je Ludwig Theuvsen sa Sveučilišta u Göttingenu u Njemačkoj. Podsjetio je kako je EU glavni svjetski proizvođač i izvoznik mlijeka i mliječnih proizvoda te da su glavni uzroci recentne krize u mliječnom sektoru pomanjkanje potražnje zbog krize u Kini, ali i loše gospodarske situacije u trećim zemljama, zatim ruski embargo na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU te u manjoj mjeri aktivne poljoprivredne politike koje se provode u Sjedinjenim Američkim Državama te Australiji i Novom Zelandu kao konkurentskim tržištima EU.
Kao mjere koje treba poduzeti predložio je osiguranje od rizika niske cijene, unapređenje Zajedničke poljoprivredne politike i s njome povezanih propisa o tržišnom natjecanju, no usprotivio se reguliranju količina proizvodnje odnosno kvotama te višim interventnim cijenama, jer smatra, kazao je, da to samo povećava pretjeranu proizvodnju.
Tagovi
Autorica
Josip Ivić
prije 9 godina
kakvi mljekari oni đipovima oru