Pretraga tekstova
Na ovaj način se sprječavaju nepoželjne infekcije koje mogu uzrokovati bolesti kao što je dermatitis.
Jedan od najvažnijih postupaka njege papaka goveda je pravilna dezinfekcija. Izvodi se jednostavno i lako, a prednost je i što se može organizirati relativno povoljno, bez većeg ulaganja.
"Dezinfekcija je značajna i neophodna, jer se na ovaj način sprječavaju nepoželjne infekcije koje potom uvjetuju bolesti, kao što je međuprsna upala, odnosno dermatitis", kaže stručni savjetnik za stočarstvo Dragoljub Krajnović.
Mjere dezinfekcije papaka se kontrolirano najbolje provode ispred objekta za držanje krava i goveda, odnosno, pri ulasku u muzilište na većim farmama.
Papak glavu čuva: Neobrezivanje se može odraziti na zdravlje krava, ali i džep vlasnika
"U oba slučaja treba izgraditi mali betonski bazen - kadu, dužine od tri do pet metara, širine oko 75 cm, s optimalnom dubinom od 15 cm. Ukoliko farmer nema ovakvu dezo-barijeru, može se improvizirati upotrebom debele plastične folije s nekoliko gredica, četiri do osam, različitih dužina".
Kako pojašnjava Krajnović, ukoliko su u pitanju manja gospodarstva s nekoliko krava, dovoljno je za dezinfekciju koristiti vinogradarske prskalice, tako da se postupak izvodi prskanjem ili pranjem papaka.
"Sredstvo koje se najčešće koristi u praksi je tri do petpostotna otopina formalina (tri do pet litara formalina na 95 - 97 litara vode). Osim toga, upotrebljava se i šestpostotna otopina bakrovog sulfata koji povoljno djeluje na očvršćivanje rožine papaka, čime se sprječava pucanje ovog zaštitnog sloja", objašnjava ovaj savjetodavac dodajući da je otopina formalina povoljnija, pa se češće koristi.
"Ipak, preporuka je da se naizmjenično koriste i jedan i drugi dezinficijens, jer se tako njihovo djelovanje nadopunjuje i čitav proces čine djelotvornijim."
Pripremljena otopina se nalije u bazen na razinu od 10 cm i zatim se koristi narednih dva do tri dana, poslije čega efiksnost počinje opadati.
"Ovakva otopina se brzo prlja, pa je potrebno mijenjati ju. Djelovanje joj se smanjuje na temperaturi ispod 15oC", napominje Krajnović.
Kroz pripremljenu otopinu krave trebaju prolaze nekoliko puta dnevno, preporuka je tri puta, u razdoblju od tri do pet dana u kontinuitetu.
Krave provode puno vremena u stojećem položaju i svojom težinom znatno opterećuju noge, a samim tim i papke. Ukoliko se o njima ne vodi računa, životinja može biti zdravstveno ugrožena, a ujedno i manje produktivna. Neophodno je na vrijeme prepoznati problem s papcima, ali je to često teško uočljivo.
"Ovu mjeru treba provoditi minimalno dva puta godišnje, a preporuka je da se obavlja i češće. Treba biti oprezan i ne dozvoliti da krave piju otopinu iz bazena. Ukoliko se pojavi iritacija kože oko papaka, započeti tretman dezinfekcije treba odmah prekinuti da bi se spriječile neke teže posljedice", upozorava on.
Tagovi
Uzgoj goveda Dragoljub Krajnović Dezinfekcija papaka Njega papaka Čime dezinficirati Dezo barijere
Autorica
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
Za one koji žele mirisati kao prava delicija! Novi parfem s notama dima, paprike i ljubavi prema Baranji
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Izbaci jedan parfem miris bureka ili Kebaba 😂😂 Izbaci jedan parfem miris bureka ili Kebaba 😂😂
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Vedrane pazi da te poslije ovoga kulena neka žena ne zasadi u svoju sobu kao drvo pa ima da se penje po tebi svaki dan po potrebi. A za svaku nus Više [+] pojavu neka se obrati prvom doktoru ako ih upšte više i imamo 😂😂😂😂😂😂
Željka Rački-Kristić
prije 4 tjedna
Buahaah, em dimljeno na drvetu bukve, em bez glutena. Neprocjenjivo! Buahaah, em dimljeno na drvetu bukve, em bez glutena. Neprocjenjivo!
Andrej Žalec
prije 11 mjeseci
Postoji, sasvim prirodan način zaštite zdravja svih životinja u uzgoju, koji je sasvim prirodan. Trebate izmješati biougalj i LAB ( https://en.wikipedia.org/wiki/Lactic_acid_bacteria ), te posipati tlo, gde bilo koje životinje žive ili odmaraju. Tako če životinje imati zdrave noge i neče udisati amonijak, jer ga biougalj upija. Nestat če i smrad, muhe a i gnoj če se brže pretvarati u kompost a gnojnica, na njivi neče iči u podzemne vode, jer če biougalj zadržati dušik, nitrate, amonijak i ostale elemente u zoni rasta. Preporučujem i da stavljate 1%(od količine hrane, recimo na 100kg hrane , 1kg biouglja) biouglja životinjama u prehranu. Poboljšat če se probava, i životinje. če biti odpornije na bolesti (kod krava recimo smanjuje mastitis). Ako životinjama stavljate ljekove bilo koje vrste, ne stavljajte biougalj u prehranu, jer če biougalj smanjiti ili izništiti ljekove u probavnom traktu životinje,Pozdrav dragi susedi iz Ljubljane