Pretraga tekstova
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, prirast goveda povećana je za 1,2 posto odnosno sa 79.385 u 2019. na 80.305 tona ove godine, ovaca za 20,7, a koza za 43,4 posto.
Državni zavod za statistiku objavio je privremene podatke o stočnoj proizvodnji u 2020. u usporedbi s konačnim podacima iz 2019. godine.
Prema njihovom izvješću, prirast goveda povećana je za 1,2 posto odnosno sa 79.385 u 2019. na 80.305 tona ove godine, ovaca za 20,7, a koza za 43,4 posto.
S druge strane, prirast svinja pala je sa 176.193 na 157.430 tj. 10,6 posto, a perad 6,6 posto, odnosno sa 114.782 na 107.192 tona.
Tablica 1. Stočna proizvodnja u 2020. u usporedbi s 2019.
|
2019. |
2020. |
Prirast goveda (t) |
79 387 |
80 305 |
Prirast svinja (t) |
176 193 |
157 430 |
Prirast ovaca (t) |
9 382 |
11 328 |
Prirast koza (t) |
1 077 |
1 544 |
Prirast peradi (t) |
114 782 |
107 192 |
Kravlje mlijeko (tis. l) |
581 765 |
552 610 |
Ovčje mlijeko (tis. l) |
6 585 |
6 442 |
Kozje mlijeko (tis. l) |
8 595 |
9 036 |
Vuna (t) |
1 096 |
982 |
Jaja (tis.kom) |
602 246 |
668 773 |
Kada je riječ o proizvodnji mlijeka ona je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine smanjena za pet posto s čime se nastavio pad još od 2012. godine. Također, smanjena je i proizvodnja ovčjeg mlijeka za 2,2 posto, dok je kozjeg povećana 5,1 posto.
"Proizvodnja kokošjih jaja povećana je za 11, a vune smanjena za 10,4 posto", stoji u izvješći DZS-a.
Tagovi
DZS Stočna proizvodnja 2020. godina Privremeni podaci Prirast
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.