Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Očuvanje prirode
  • 02.04.2025. 07:30

Država iste površine daje u zakup kao lovišta i kao površine za ispašu stoke, a svima je kriv - vuk

Umjesto da pomiri razlike svih uključenih u očuvanje, s vremenom te razlike produbljuje, sve na štetu vuka, a i dionika koji moraju biti u suživotu sa zvijeri, ističe prof.dr.sc. Josip Kusak, voditelj projekta LWW.

Država iste površine daje u zakup kao lovišta i kao površine za ispašu stoke, a svima je kriv - vuk
Foto: arhiva prof. Kusaka
  • 6.411
  • 522
  • 0

"Kaže se da riba smrdi od glave, a čisti se od repa. Vuk je kod nas kriv za sve, ali pravi razlog za (ne)uspješnost suživota ljudi i vukova u Hrvatskoj prvenstveno je posljedica nebrige vlasti, a koja se oslikava u zatiranju zaštite prirode općenito pa i upravljanja vukom otkad je Hrvatska postala članica EU”, kategoričan je prof.dr.sc. Josip Kusak s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kusak, voditelj projekta Life Wild World (LWW).

Naveo nam je i kratku kronologiju te teme. Od 2005. do 2015. postojao je neovisan Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) u kojem je stručan posao provedbe zaštite prirode radilo preko 40 stručnjaka bez pritisaka politike. Međutim, 2015. DZZP je restrukturiran spajanjem s Agencijom za zaštitu okoliša i nazvan Hrvatska Agencija za okoliš i prirodu (HAOP). Zaboravljena je, kaže, i peticija mnogih istaknutih znanstvenika i stručnjaka koji su se te godine protivili početku urušavanja zaštite prirode i nezavisnog stručnog djelovanja. Zadiranjem politike u nezavisan i stručan rad, omalovažavanje i ograničavanje rada, dovelo je do rasipanja i odlaska brojnih stručnih ljudi DZZP-a

Mogu li u raspravi o vukovima i križancima stvari biti crno-bijele?

Čak ni to nije bilo dovoljno, ističe, nego je 2019. godine i HAOP ukinut, a zaštita prirode je više od godinu dana postojala samo kao "sedmi kat" u zgradi ministarstva, do dobivanja novog statusa kao Zavod za okoliš i prirodu pod kapom nadležnog ministarstva.

"Znakovito je da riječ 'priroda' nije postojala u imenu zadnja dva sastava ministarstava nadležnog za zaštitu prirode. Umjesto toga imali smo energetiku, a sada zelenu tranziciju što je opet uglavnom 'zelena' energija”, negoduje Kusak.

Utjecaj političkih promjena

Te političke promjene odrazile su se i na upravljanje vukom. Danas se na prste može nabrojiti stručnjake koji rade na poslovima praćenja stanja i provedbe upravljanja ovom zvijeri.

Do 2015. postojali su regionalni uredi za provedbu upravljanja zaštićenim velikim zvijerima, pa su ukinuti kada i DZZP. Plan upravljanja vukom prestao je važiti 2015. godine, a deset godina kasnije Hrvatska i dalje nema važeći plan upravljanja tom vrstom.

vuk
Povjerenstvo za velike zvijeri potiho je ugašeno 2020., kaže profesor

Plan upravljanja vukom izrađivan je na stručno vođenim radionicama gdje su svačiji glas i ideja bili uvažavani, a sam Plan bio je rezultat dogovora.

"Povjerenstvo za velike zvijeri koje je od 1996. postojalo kao stručno-savjetodavno tijelo ministarstva nadležnog za poslove upravljanja populacijama velikih zvijeri, potiho je ugašeno 2020. godine”, opisuje.

Krajem 2024. Povjerenstvo je ponovo sazvano, ali ne više kao savjetodavno tijelo sastavljeno od stručnjaka za vrste, nego od predstavnika interesnih skupina. "Time se izgleda želi na mala vrata nadomjestiti moderirane radionice za donošenje Plana upravljanja”, implicira, dodajući kako smatra da je takva ideja osuđena na neuspjeh.

Ista površina i lovcima i stočarima

Postoji i neusklađenost različitih sektora vlasti kao kočnica provedbe zaštite prirode, upozorava. Program sufinanciranja nabave električnih ograda i pastirskih pasa čuvara razrađen je od strane sektora zaštite prirode, ali je dan sektoru poljoprivrede - ruralnom razvoju, kao jedna od mjera koja bi se trebala financirati iz EU programa.

"Do 2023. objavljen je samo jedan natječaj na koji se mnogi nisu mogli prijaviti zbog birokratski komplicirane provedbe. Iste površine država daje u zakup kao lovišta i kao površine za ispašu stoke. Sukob nastaje kada stočari ograde dio lovišta jednom žicom električnog pastira ili kada lovištima lutaju nečuvana goveda i konji”, upozorava.

Država, umjesto da pomiri razlike svih uključenih u očuvanje, s vremenom te razlike produbljuje, sve na štetu vuka, a i dionika koji moraju biti u suživotu sa zvijeri, mišljenja je.

"Bez obzira na državu, već i zdrav razum upućuje da stočarenje u području s velikim zvijerima može biti uspješno onima koji će prihvatiti spoznaju da je postojanje vukova i drugih ograničavajućih činitelja, sastavni dio poslovanja, odnosno dio rizika posla”, poručuje profesor.

I dan-danas ima primjera kako je stočarenje u prisutnosti velikog broja vukova i medvjeda moguće, npr. u istočnoj Turskoj odakle potječu kangali, kao pasmina pasa čuvara stada, i sama riječ 'čoban' je turcizam. Mi se samo treba prisjetiti starih tradicija i početi ih primjenjivati, govori.

"Mi koji se bavimo znanošću, često smo izjednačavani s nevladinim organizacijama, aktivistima, pod nazivom 'zaštitari', a koji ima negativnu konotaciju, odnosno doživljavaju i znanstvenike kao pristrane dionike”, kaže Kusak.

Ljudi ne uviđaju da jedino što znanstvenik ima je njegova vjerodostojnost, nastavlja, što znači da će uvijek govoriti istinu. A ako nije siguran, može reći "možda" ili "vjerojatno" ili "može tako, ali može i drugačije".

"U prirodi je vrlo malo okolnosti koje su ili crno ili bijelo, kao što je stanje da nešto može biti živo ili je mrtvo, sve ostalo je moguće s većom ili manjom vjerojatnosti”, pojašnjava.

Jedno leglo od Unešića od Imotskog

Kada je u pitanju sam projekt LWW, kaže nam da su terenske ekipe Veterinarskog fakulteta i Hrvatskog lovačkog saveza tijekom 2023. i 2024. godine u 269 dana terenskog rada na površini od 1100 km2 (pretražujući stanište vuka) provjerile su ukupno 21.417 km transekata i pronašle samo 27 znakova prisutnosti vuka.

Automatske kamere bile su postavljene na 88 mjesta, a praćenju vukova doprinijeli su i lokalni lovci koji su slali svoja opažanja u neformalnu WhatsApp grupu nazvanu ”Vuci i hajduci“.

"Unatoč svom tom naporu, dokumentirano je postojanje samo jednog legla na cijelom pretraživanom prostoru od Unešića do Imotskog. Najčešće su bilježena opažanja jednog vuka, ponekad dva, jednom čak i tri, dok se jedini dokazani čopor sastojao od dva odrasla vuka i dva štenca”, otkrio je za Agroklub profesor Kusak.

vuk
Manjak vukova doveo je do širenja čagljeva i lisica

To ukazuje na vrlo nisku gustoću vukova i nepostojanje normalnih čopora na površini na kojoj je prije dvadeset, pa i deset godina, bilo desetak čopora. Istovremeno i na istom području, učestalost pojavljivanja čagljeva pred automatskim kamerama bila je pet puta veća od učestalosti vukova.

Vukovi su prepoznati kao ključne vrste u mnogim ekosustavima. Ključna vrsta je ona koja stabilizira cijeli ekosustav, a njenim uklanjanjem se sustav urušava.

Postojanje vukova u prirodnim ekosustavima sprječava preveliku brojnost velikih biljojeda. Da je biljojeda previše, vidi se u usporenoj ili zaustavljenoj obnovi šuma, kada nema mladica, podrasta.

Povećanje broja čagljeva

"Da je sustav izbačen iz ravnoteže, najdramatičnije se vidi kada divlji parnoprstaši ugibaju od gladi tijekom zime, jer radi njihove prevelike brojnosti nema dovoljno hrane za sve. Vukovi kao vršni grabežljivci u mnogim ekosustavima drže brojnost srednje velikih grabežljivaca na razini koja omogućava život i mnogim drugim vrstama životinja”, upozorava profesor.

U Europi bi to bili čagljevi i lisice, a koji se u ekologiji ponekad nazivaju i ”korovske vrste“. Brojna istraživanja pokazala su da je tamanjenje vukova u Sjevernoj Americi omogućilo širenje kojota.

Širenje čagljeva Europom je dijelom posljedica nepostojanja dovoljno vukova, a dijelom i sposobnosti te manje vrste iz roda pasa, za iskorištavanje onih staništa koja vukovima nisu pogodna, te veće tolerancije čagljeva za blizinu ljudi. Dio dojava o pojavljivanju ”vukova” blizu naselja, detaljnijom provjerom potvrđuje se kao opažanje čagljeva.

Prof. dr. sc. Josip Kusak redoviti je profesor u trajnom zvanju u Zavodu za veterinarsku biologiju, Veterinarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Njegov nastavni dio rada sastoji se od učenja studenata veterinarske medicine o osnovama zoologije, ekologije, o ulozi predatora u ekosustavima, te značaju i načinima očuvanja divljih vrsta životinja.

U znanstvenom dijelu rada bavi se istraživanjem biologije i ekologije životinja iz reda zvijeri, prvenstveno velikih zvijeri koje žive u umjerenom klimatskom pojasu (smeđi medvjed, vuk i ris). Stručni interes profesora Kusaka je sudjelovanje i doprinos procesima očuvanja velikih zvijeri u Hrvatskoj i svijetu. U Hrvatskoj je od strane Veterinarskog fakulteta voditelj EU LIFE projekta LIFE WILD WOLF (LWW), a u kojem u je fakultetu partner Hrvatski lovački savez.

Pored zaposlenja na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, svoj znanstveni i nastavni doprinos trenutno daje u svojstvu gostujućeg profesora na Fakultetu biologije Sveučilišta Koç, (Istanbul, Turska), te kao pridruženi profesor Fakulteta biologije Sveučilišta Utah (Salt Lake City, Utah, SAD).


Tagovi

Vukovi Križanci Josip Kusak LWW Istraživanje Čagalj Nebriga države Korovske vrste


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

AJMOOO - Na 27. međunarodne Dane masline 25. i 26. u Zadar i na otok Ugljan. Bit će svega. Ića, pića, lipog druženja... Jedva čekam. A Vi?!