Pretraga tekstova
Za izradu kulena koristi se ohlađeno svinjsko meso I. kategorije (meso buta i leđa), dobro očišćeno od vezivnog tkiva i kožica
Pripremljeno meso narežemo na komade veličine dlana i usitnimo u mesoreznici s otvorima rezne ploče 14 mm. Usitnjenom mesu dodaje se kuhinjska sol (od 2,0 do 2,2 posto) i mljevena crvena paprika (od 0,8 do 1,0 posto). Treba naglasiti da se omjer slatke i ljute paprike dodaje prema ukusu, pa se zato prvo dodaje ljuta paprika do granice željene ljutine, a tek onda ostatak slatke paprike do pune mjere. Usitnjeno meso s dodacima potrebno je dobro izmiješati, sve dok se masa više ne lijepi za prste i dlanove.
Izmiješana masa stavlja se u odgovarajuću punilicu tako da se izbjegne ostatak zraka između svakog ubacivanja smjese. Nadjev se puni u dobro oprana slijepa crijeva, koja pri punjenju pomičemo lijevo i desno i masiramo kako bi nadjev potpuno ispunio cijeli ovitak. Kraj crijeva zavežemo i zatim sa četiri dužna veza i nekoliko poprečnih prolazimo preko crijeva, kako bismo kulen uvezali u mrežicu. Tako zavezane kulene objesimo na drvene štapove i pri temperaturi zraka od 20 - 25 °C, vlažnosti zraka 60 - 70 posto i brzini strujanja zraka od 0,5 do 0,8 m/s odvija se ujednačavanje temperaturnog režima u nadjevu kobasice kroz 6 - 12 sati. Zatim se obavlja dimljenje kulena, pri čemu temperatura u pušnici iznosi oko 25 °C uz razmjerno visoku vlažnost zraka. Radi toga u nadjevu treba prethodno postići spomenutu temperaturu, kako bi se izbjeglo stvaranje kondenzata na ovitku kulena. Nakon što se postigne odgovarajući stupanj odimljenosti, kuleni se ostave još neko vrijeme (obično 7 - 10 dana) u istim uvjetima.
Proces zrenja krajnjeg proizvoda traje obično oko 12 - 14 dana u prostoriji (komori za zrenje) s odgovarajućim mikroklimatskim uvjetima. Mikroklimatski režim trebao bi biti: temperatura zraka od 15 do 18 °C, relativna vlažnost od 70 - 80 posto i brzina kretanja zraka od 0,05 do 1 m/s. Na kraju zrenja kulen je izgubio 30 - 35 posto od svoje ulazne težine (kalo), što osigurava dobru sposobnost narezivanja.
Autor: Ž. P., dr. sc.
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !