Doveli krave pred zgradu parlamenta - što traže njemački stočari?

Ekološka organizacija Greenpeace i radna skupina za ruralnu poljoprivredu (AbL) prosvjedovali su ovaj utorak ispred zgrade njemačkog parlamenta, Reichstaga, u samom centru Berlina. Doveli su i stado krava, a tema prosvjeda bila je veća dobrobit životinja. Naime, traže više ispaše za muzne krave i pravednije cijene mlijeka.

Krava na pašnjaku ugrožena vrsta

Pozvali su ministra poljoprivrede Cema Özdemira (Zeleni) da ovaj način uzgoja financira kroz nacionalni program. Poručuju da ispaša mliječnih krava ima budućnost samo ako postoje ekonomski izgledi za ruralnu poljoprivredu.

Prema Greenpeaceu je 2010. godine još 42 posto stoke imalo pristup pašnjaku, a deset godina kasnije to je bilo samo 31 posto. "Krava na pašnjaku je degenerirana u ugroženu vrstu u Njemačkoj", rekao je Lasse van Aken, stručnjak za poljoprivredu ove ekološke organizacije. 
 
Poručuju da je ispaša primjerena ovoj vrsti stoke te ima pozitivan učinak na zdravlje životinja. Osim toga, pašnjaci skladište znatno više ugljika u tlu od obradivih površina i pomažu u očuvanju bioraznolikosti.

Tržište mlijeka nije funkcionalno

"Potrebno nam je uvođenje nacionalne potpore za uzgoj mliječnih krava na pašnjacima i značajno poboljšanje položaja nas poljoprivrednika u lancu vrijednosti. Relativno dobre cijene prošle godine ne mogu sakriti činjenicu da još uvijek ne postoji funkcionalno tržište mlijeka", izjavio je Ottmar Ilchmann, proizvođač mlijeka član AbL-a. 

So werden Kühe in Deutschland normalerweise nicht gehalten: draußen und auf Gras. Die Rinder des Hofs "Stolze Kuh" sind tatsächlich eine Ausnahme. Gemeinsam mit dem Betrieb demonstrieren wir heute dafür, dass alle Kühe #Weidehaltung bekommen! ☘️? pic.twitter.com/p9FigrKDqF

— Greenpeace e.V. (@greenpeace_de) May 16, 2023

U svom priopćenju Greenpeace upozorava da su zbog niske cijene mlijeka mnoge farme posljednjih godina morale izabrati jedan od dva puta: rasti ili odustati.

Manje farmi, a gotovo isti broj krava?

Između 2010. i 2021. čak je 40 posto proizvođača mlijeka prestalo je s radom. Međutim, broj mliječnih krava u istom je razdoblju smanjen za samo šest posto. To je moguće samo zato što je prosječan broj krava po farmi povećan sa 46 na 70. "Nisu se promijenile samo farme, već i životinje. U proteklih 30 godina prosječni godišnji prinos mlijeka se optimizacijom uzgoja i hranidbe gotovo udvostručio sa 4.700 litara na 8.500 litara", poručuju. 

Kažu kako sve to nije bez posljedica. Naime, mliječne krave drže se u boksovima, jer što je stado veće, to je više posla potrebno da se životinje izvedu na pašnjak. Osim toga, mnoge farme mliječnih krava više nemaju potreban prostor za slobodno kretanje. Također, visoki prinosi mlijeka gotovo isključuju ispašu. "Krava fiziološki nije sposobna apsorbirati dovoljno energije iz ispaše da proizvede 10.000 litara mlijeka godišnje. Za to joj je potrebna koncentrirana hrana kao što je kukuruzna silaža i zrno."

Ističu da je ovakav način uzgoja problematičan iz više razloga. Najznačajniji je taj, navode, da se krave natječu s ljudima za hranu. Od oko 16,6 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u Njemačkoj, 60 posto se koristi za proizvodnju stočne hrane. Na većem dijelu ove površine intenzivno se uzgaja krmno bilje. No, stočne hrane nema dovoljno za prehranu domaće stoke, pa se stočna hrana uvozi i iz inozemstva.