Dopustite malom poljoprivredniku da se razvije

"Treba svakako naći rješenje za malog proizvođača. Nama nije rješenje ovaj sadašnji pravilnik. Treba malo liberalizirati zakon i dopustiti malom čovjeku da proizvede te male količine suhomesnatih proizvoda uz neke minimalne uvjete, a ne uz neka skupa ulaganja gdje treba uložiti 300 tisuća eura i da onda propadnete.

Jednu malu priručnu preradu u kojoj će se moći zaklati svinja ili prase i preraditi. Zašto ne dopustiti malom proizvođaču da proda prase, zakolje u nekoj maloj svojoj mini klaonici, da ispeće to prase u krušnoj peći i da ga tako proda. Rješenje bi bilo da taj proizvod ide na kontrolu. Pa ako je taj proizvod ispravan i u redu zašto je važno u kakvim uvjetima je prerađen?

Znači važno je da bude ispravno. Ako ću ja dizati leđima polutku, a neću imati dizalicu, pa to je valjda moj problem", priča nam Josip Margić dok sjedimo u njegovu dvorištu u Gunji i dadaje da što je koga briga hoću li miješati meso ručno ili mješalicom.

Uzgoj svinja osnovna proizvodnja

Obišli smo njegov svinjac i imanje. Margić se bavi isključivo poljoprivredom, još od razvojačenje poslije rata. Osnovna proizvodnja su mu uzgoj svinja jer nema velikih ratarskih površina. Trenutno ima 12 krmača.

"Sijem kukuruz, stočni ječam, soju. Sve uspijevam proizvesti, ali najveća muka je prodaja. Nekakvog organiziranog otkupa ovdje nemamo jer smo udaljeni od svih organiziranih klaonica. Kad ima večih količina svinja onda se patimo. Prodajemo u Gunji i okolnim selima, a nešto svinja prodamo u jesensko vrijeme u Dalmaciju. Češće dođu kod nas, pokolju i odvezu u Dalmaciju za svoje potrebe. Snalazimo se na razno razne načine. Od mehanizacije za 22 hektara normalno nemamo kombajn. Imamo staru i trošnu mehanizaciju ali s njom uspjevam obraditi sve njive i posijati što treba.

Landrasi na kredit

Nakon poplave u sklopu županijskog programa na kredit smo uzeli svinje, a to su s jedne farme bili čisti landrasi. Kupci žele veliku, stariju i zrelu svinju i ukrižali smo toga landrasa s jorkširom. Nešto sam zadržao čistog landrasa. Dosta su dobre majke i postotak oprašenosti je dobar, a othrane najčešće osam, devet prasića."

Margić nam je ispričao i priču, odnosnu svoju žal što se mnogo mladih iseljava. "Život je tu takav. Ljudi masovno napuštaju selo. Imamo sreću da mi je supruga zaposlena u školi. Tako imamo jednu sigurno plaću, a što ja u poljoprivredi zaradim to je još dodatno. Na sreću djeca su velika, škole i fakulteti su završeni. Mi koliko zaradimo, zaradimo - i s time preživljavamo", kaže naš domaćin čija je obitelj angažirana i u društvenom životu sela. Cijela mu je obitelj uključena u kulturno umjetničko društvo, zatim supruga i u udrugu vezilja. "Sve se to nekako zadržalo i palo na nas starije. Nažalost, kad završe osnovnu školu idu dalje u srednju školu, a nakon srednje najčešće se i ne vrate u Gunju."