Davor Balug: Za nas, uzgoj krava nije samo posao - to je ritam života

“Nikada neću zaboraviti trenutak kada smo prvi put predali mlijeko. Za tu prvu isporuku dobili smo 1.341 kunu, tada nam je to bila velika svota. Supruga i ja gledali smo u taj račun i rekli si: ‘Uspjeli smo, naš trud vrijedi.’ Taj osjećaj dao nam je ogroman vjetar u leđa i potvrdio da smo izabrali pravi put,” prisjeća se Davor Balug iz Čemernice Lonjske nedaleko Ivanić-Grada.

Trideset godina kasnije, obitelj Balug u sklopu svojega OPG-a obrađuje 50 hektara vlastite zemlje. Bave se uzgojem mliječnih krava i proizvodnjom mlijeka, ali uz to obavljaju sve prateće poslove, uključujući sjetvu, košnju, obradu i prihranu tla, spremanje stočne hrane te održavanje mehanizacije i imanja.

"Trenutno imamo oko 40 krava u laktaciji te oko 25 grla podmlatka, uključujući telad i junice. Iz ljubavi prema životinjama držimo i šest pasa, mnoštvo mačaka, nekoliko svinja za vlastite potrebe i dva zeca. Životinje su nam dio svakodnevice i obitelji, a s njima dan nikada nije dosadan“, dodaje.

Život na OPG-u opisuje kao spoj ljubavi, rada i prirode. Ljubav, jer on i supruga vole farmu, životinje i posao kojim se bave. Rad, jer vjeruje da bez truda nema uspjeha, a ovaj ih posao unatoč zahtjevnosti ispunjava. Priroda, jer žive u skladu s godišnjim dobima, poljima i životinjama, u miru seoskog okruženja.

Krenuli od nule

Krenuli su od nule 1995. godine. Odluka nije bila laka, a obitelj u početku nije bila oduševljena njihovom namjerom da se okrenu uzgoju mliječnih krava. Davorov otac bavio se povrćem i šumarstvom, pa stočarstvo nije bilo nastavak obiteljske tradicije, nego njihov vlastiti, novi put.

"Na početku nam je najveći izazov bio nedostatak financijskih sredstava. Banke nisu željele odobriti kredit, iako je naša želja za poslom i životom na farmi bila velika. Mnogo nam je pomogao Dukat, od kojeg smo dobili pozajmicu za kupnju prvih krava. Uz puno rada, odricanja i vjeru u ono što radimo, uspjeli smo postaviti temelje farme kakva je danas“, priča nam Davor.

Davor se školovao u Ivanić-Gradu za fitofarmaceuta. Prije nego što su se posvetili uzgoju mliječnih krava, bavio se uzgojem povrća, a rad na polju i zemlji oduvijek mu je bio blizak. On i supruga Nikolina roditelji su troje djece te djed i baka četvero unučadi, koji su im velika radost, iako nitko od njih trenutno ne radi na OPG-u.

"Na OPG-u radimo isključivo supruga i ja. Ja sam više zadužen za rad u štali, na polju i za brigu o životinjama, dok supruga ravnopravno sudjeluje u svim poslovima, brine o okolišu farme, dvorištu i vrtu te vodi financije i papirologiju. Farma je naš zajednički projekt i naš zajednički život“, dodaje.

Na vlastitoj zemlji proizvode svu potrebnu hranu za životinje, uključujući kukuruz, travu, sjenažu i silažu, a ono što im ostane viška prodaju. Na početku su raspolagali samo petnaest hektara i puno manje mehanizacije. Preostalo zemljište kupovali su postupno, kako su im to prilike i mogućnosti dopuštale.

"Odlučili smo krenuti putem stočarstva. Glavna motivacija bila je sigurnost otkupa mlijeka, vjerovali smo da ćemo mlijeko uvijek moći prodati i tako imati stabilan izvor prihoda. Uz to, oboje volimo životinje i boravak na otvorenom, pa nam je rad s kravama došao prirodno“, kaže

Riječ-dvije o holštajnicama

Njihova su stada pretežno holstein pasmine. To je crno-bijela mliječna pasmina, poznata po vrlo visokoj proizvodnji mlijeka, dobroj prilagodljivosti na različite uvjete držanja i mirnijem temperamentu, što im olakšava rad u štali.

"Holstein krave idealne su za farme usmjerene na proizvodnju mlijeka, jer daju velike količine visoko kvalitetnog proizvoda. Naravno, traže i dobru hranidbu i pažljivu brigu, ali kad im pružimo kvalitetnu hranu i uvjete, uzvrate odličnim rezultatima. Za nas uzgoj krava nije samo posao - to je ritam života. Od prvog jutarnjeg hranjenja do zadnje mužnje sve je podređeno njihovoj dobrobiti“, pojašnjava.

Odlučili su ne ulaziti u velike projekte niti se dodatno zaduživati, jer su oboje pred mirovinu. Cilj im je miran završetak radnog vijeka, a ne utrka za što većom modernizacijom.

"Od početaka do danas rastemo polako, ali stabilno, oslanjajući se na vlastite snage i pažljivo planiranje. Supruga vodi financije i pazi da uvijek ostanemo likvidni i bez prevelikih rizika“, objašnjava

Bez blagdana i vikenda

Kao najveće izazove ističu vremenske uvjete i stalni rast cijena goriva, gnojiva i repromaterijala. Na mnoge stvari ne mogu utjecati, ali mogu se prilagođavati. Prate prognoze, mijenjaju termine sjetve i košnje, kupuju unaprijed sjeme i prihranu te istražuju bolje načine hranidbe i skladištenja.

"Radni dan nam obično počinje oko 6:30. Popijemo kavu, nakratko isplaniramo dan i do 7 sati već smo u štali. Prvo našim kravama dajemo suhi obrok, odnosno sijeno. Nakon toga slijedi čišćenje i mužnja, a zatim osnovni obrok koji uključuje sjenažu, silažu, vitamine i kupovnu smjesu. Kada pojedu, puštamo ih u ispust, a zatim na pašu“, objašnjava Davor.

Dok su krave na paši, nastavlja se drugi dio dana. Davor najčešće radi na polju, oko mehanizacije ili u štali, dok Nikolina održava dvorište i zelene površine, brine o cvijeću i okućnici te vodi račune, dokumente i financije. Naravno, kada je potrebno, sve obavljaju zajedno. Kod njih nema muških i ženskih poslova.

"Najzahtjevniji periodi u godini su sjetva i spremanje hrane za životinje. Tada, uz svakodnevne obveze oko krava, dodamo još i duge dane na polju. Tada se radi od jutra do mraka, ali svjesni smo da bez kvalitetne hrane nema ni dobrog mlijeka“, ističe .

Radna godina na farmi prati ritam prirode. U proljeće sade kukuruz i soju, košnje prve otkose trave i spremaju sjenažu. Ljeto je vrijeme žetve ozimih usjeva, intenzivnog rada na polju i redovite brige o stoci. Jesen donosi žetvu proljetnih usjeva, pripremu tla i sjetvu ozimih kultura te pripremu farme za zimu. Zimi se više posvećuju životinjama i radu u štali, popravcima mehanizacije i planiranju iduće sezone.

"Zadovoljni smo životom na gospodarstvu. Volimo posao koji radimo, uživamo u životinjama, tišini i prirodi. Lijep je osjećaj pogledati oko sebe i znati da sve ovo što vidite, od štale do pašnjaka, od krava do uređenog dvorišta, postoji zahvaljujući zajedničkom radu“, kaže.

Jedino što bi "promijenili" je nedostatak slobodnog vremena. Na farmi nema blagdana ni vikenda jer krave ne poznaju nedjelju. Svaki dan je radni, a pravi odmor rijedak. Ipak, mir, sloboda i kontakt s prirodom razlog su zbog kojeg su i dalje sretni što su odabrali ovaj život.

Sloboda, priroda, životinje

Najponosniji su na održivost, kao i na to što su gospodarstvo uspjeli širiti bez velikih zaduženja, polako, ali sigurno. Sve što imaju gradili su korak po korak, vlastitim rukama i mudrim promišljanjem. Ponosni su i na lijepu, uređenu farmu na kojoj vlada mir, red i ljubav prema životinjama, te na to što unatoč svim izazovima, još uvijek rade rame uz rame i drže sve pod kontrolom.

"Naši planovi za budućnost su skromni i realni. Želimo zadržati sadašnji opseg proizvodnje, a kroz desetak godina se postupno smanjivati i pripremati za mirovinu“, priča Davor.

Važnije im je raditi mirno, u skladu s prirodom i vlastitim mogućnostima, a ne trčati za brojkama. S obzirom na godine i činjenicu da im djeca nisu zainteresirana za nastavak posla, nemaju planova za širenje. Njihov cilj je održiv i stabilan rad bez velikih zaduženja, a ne povećanje kapaciteta.

"Mladima savjetujem da prvo ulažu u dobre krave i genetiku te osiguraju kvalitetnu hranu, jer bez dobre hranidbe nema ni dobrih rezultata, te da pametno planiraju ulaganja i ne ulaze u kredite koje ne mogu sigurno vraćati. Za uspjeh je važan rad, upornost i realno planiranje. Nas je motiviralo to što volimo ovaj način života - slobodu, prirodu, životinje - i što vidimo smisao u tome da od svog rada živimo na svojoj zemlji“, zaključuje.