U Hrvatskoj je od 2001. godine nestalo 60.000 mljekarskih farmi, a trgovački su lanci od ulaska u EU povećali uvoz gotovih mliječnih proizvoda za četiri puta!
Jesu li hrvatski proizvođači mlijeka konkurentni na europskom tržištu? Zašto propadaju hrvatske farme? Je li hrvatskim mljekarima ulazak hrvatske u EU donio više štete nego koristi? Imaju li domaći mljekari uopće budućnost i kakva će ona biti? Dugačak bi bio niz pitanja kada bismo navodili sve probleme koji muče naše proizvođače mlijeka.
Zastrašujući je podatak da je od 2001. godine u Hrvatskoj nestalo čak 60.000 mljekarskih farmi. Posljedica je to prezaduženosti farmera, visokih ulaznih troškova općenito u poljoprivredi, nedovršene zemljišne reforme ali i problema u isplati poticaja. Hrvatski mljekarski sektor nije profitirao ulaskom Hrvatske u EU, dogodilo se upravo suprotno. Naime, trgovački lanci su povećali uvoz gotovih mliječnih proizvoda za četiri puta, što predstavlja izravnu prijetnju hrvatskim farmerima. Zanimljiv je i podatak da je Hrvatska jedina članica EU koja uvozi mlijeko. 2013. godinu obilježio je pad proizvodnje mlijeka na farmama na 503 milijuna litara, čak 100 milijuna litara u odnosu na proteklu godinu. Osim toga, na mlijeko je uveden i PDV od 5 posto što je dodatno opteretilo konkurentnost cijena hrvatskog mlijeka.
Problem je i u tome što hrvatski farmeri posluju u težim uvjetima od svojih europskih kolega. Dovoljno govori podatak da domaći farmeri na repromaterijal plaćaju 25 posto PDV-a, dok njihove slovenske kolege plaćaju 10 posto, njemačke 7 posto, talijanske 4, a poljske 5 posto.
U proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj je trenutno zaposleno 22.000 ljudi, a u mliječnoj industriji dodatnih 10 tisuća. Koliko je mljekarstvo važan sektor pokazuje i činjenica da je udio sirovog kravljeg mlijeka u strukturi otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u 2013., 12,5 posto, odnosno s 1,18 milijardi kuna zauzima treće mjesto. Iako je u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, proizvodnja mlijeka porasla za 3,5 posto, na 228 milijuna kilograma, nije dovoljno jer je za prvih pet mjeseci 2012. godine ona iznosila 272 milijuna kilograma. Prikupljeno kravlje mlijeko u 2013. u odnosu na 2012. bilježi smanjenje za 16,4 posto, ovčje mlijeko za 7,1 posto te kozje mlijeko za 16,6 posto.
Podaci Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) pokazuju da je broj farmi koje daju mlijeko u otkup između ovogodišnjeg i prošlogodišnjeg svibnja manji za 918, a u odnosu na svibanj 2012. za 3150. U posljednih pet godina izgubili smo četvrtinu krava zbog skupe proizvodnje. Danas je na hvatskim farmama 35.000 praznih mjesta. Za početak bi se trebalo raditi na popunjavanju tih kapaciteta, no kako to iziskuje visoke financijske troškove, farmeri to nisu u mogućnosti sami pokriti već su im potrebni povoljni krediti, a to opet vraća cijelu priču na početak.
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Ivan Tvrdojević
prije 10 godina
Za sve je kriv poticaj po hektaru.
pagora23
prije 10 godina
I sad kad našim modelom isplate potpora u ZPP još možemo malo pomoći stočarima i manjim gospodarstvima do 30ha plaćenička garnitura u ministarstvu daje prijedlog koji Hrvatsku poljoprivredu još 5godina drži ispod vode, za svaku osudu.