Baranjski potencijal u obnovljivim izvorima energije

Hrvatska, a posebica Slavonija ima velike potencijale za ruralni razvoj, no za potpuno iskorištavanje onoga što nam je priroda dala, treba se stalno prilagođavati. Hrvatskoj su do 2020. na raspolaganju velika sredstva - sveukupno za ruralni razvoj i do 600 milijuna eura godišnje. S dobrim eko-projektima, u Hrvatskoj bi mogla završiti većina tog novca. S obzirom da su struja i grijanje sve skuplji, budućnost leži u obnovljivim izvorima energije, koji su ekološki prihvatljivi, štedljivi, a njihovim korištenjem štiti se okoliš i čuvaju kune.

Slavonija i Baranja na ovom polju imaju posebno velike kapacitete. Osim korištenja geotermalnih izvora, u Općini Magadenovac imaju mogućnost i za dobivanje bioenergije iz mase silaže, sjenaže ili gnojnice, kaže Stjepan Živković, načelnik općine. Unatoč njihovim dugogodišnjim naporima da ove izuzetne potencijale i iskoriste, najveći problemi dolaze iz vrha državne vlasti. Prvo, potreban je ozbiljan investitor, a imovinsko-pravni odnosi, tj. koncesija na korištenje geotermalnih izvora, moraju biti posve riješeni. Najveći problem leži u državi kao uvjetno rečeno, vlasniku svega, Ministarstvu poljoprivrede, INI i MOL-u kao koncesionarima. Zamršeni odnosi vlasništva otežavaju ulaganja u pokretanje iskorištavanja obnovljivih izvora energije, u kojem nitko očito ne vidi budućnost.

Kako doći do veće energetske samostalnosti?

Male jedinice lokalne samouprave pokušavaju sve te stvari pomiriti, ali sami ne mogu, jer su, kako kažu, za to su preslabi. Članovi LAG-ova Baranja-Karašica i Vuka-Dunav obišli su i bioplinsko postrojenje na farmi Mitrovac, gdje se stvara električna i toplinska energija za hidroponsku proizvodnju rajčice. Uvjerili su se da se, usporedno s očuvanjem okoliša, tako iskorištavaju baranjski prirodni potencijali. "Pomoću ovakvog intenzivnog projekta proizvodnje rajčice, svjedoci smo i otvaranja novih radnih mjesta. Drugi je ovo takav pogon Belja. Tu treba dodati i turističke potencijale, a Baranja se na ovaj način može pozicionirati visoko na ljestvici ruralnog turizma i proizvodnje, koje po svojim prirodnim resursima i zaslužuje", riječi su Ivana Doboša, gradonačelnika Belog Manastira.

Vizija razvoja Baranje utkana u Strategiju ruralnog razvoja

Agrokorove farme godišnje proizvedu 450.000 m³ životinjskih izlučevina, koje su od opasnog otpada pretvorene u vrijednu sirovinu. Do kraja godine planira se izgradnja novih sustava. Jedan od njih će biti i u Općini Popovac, gdje u izgradnji bioplinskih postrojenja vide budućnost u razvoju općine. "Od 2.000 stanovnika, 400 je nezaposlenih, a ovako bi se zaposlila četvrtina njih, zbrinuo bi se otpad prema standardima EU, riješilo bi se tako više ključnih problema", kaže Zoran Kontak, načelnik općine. Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj propadaju, a EU ima cilj od 20 posto obnovljivih izvora energije u bruto proizvodnji i potrošnji. Hrvatska je još daleko od tog prosjeka. Zadnje dvije godine u EU su obnovljivi izvori energije porasli na 14 posto u bruto potrošnji, što je značajan rast od 2004. kada su bili osam posto. Slavonija može doživjeti isti scenarij. Jedinice lokalne samouprave čine sve što je u njihovoj moći da se takav scenarij i ostvari, a zajedničkim snagama možemo poljoprivrednu proizvodnju dovesti na iskoristiv i održiv nivo. No, prvo treba usuglasiti želje, a posebno državnu administraciju.

Foto: depositphotos.com