Pretraga tekstova
Nova vlada južnog Walesa odlučila je ubiti više od 5.000 divljih konja, nazvanih brumbies, u svrhu zaštite krhkog alpskog okoliša nacionalnog parka.
Vijest da Australija želi eutanazirati tisuće divljih konja u sjevernoj regiji zaprepastila je svijet.
Nova vlada južnog Walesa odlučila je ubiti više od 5.000 divljih konja, nazvanih "brumbies", u svrhu zaštite krhkog alpskog okoliša nacionalnog parka, kao dio plana da se smanji broj konja za 90% u idućih 20 godina, piše ib times.
Konji su dio tradicije te zemlje, sudjeluju u folklornim manifestacijama, spominju se u narodnim pjesama, a mještani znaju reći kako je ta bogata tradicija "izgrađena na konjima". Brumbies su sudjelovali i na otvaranju olimpijskih igara 2000. godine u Sydneyju.
Žele se riješiti konja jer, kažu, uništavaju autoceste, uništavaju autohtone vrste i onečišćuju vodene putove. U Australiji postoji preko 400.000 divljih konja prema vladinim procjenama, a većina ih je u sjevernom teritoriju kontinenta i Queenslandu.
Tamošnji ministar okoliša Mark Speakman kaže kako je problem kompleksan, no da će se čvrsto držati plana. Isto tako, kažu kako su to štetočine kao i divlji psi i svinje te da i oni trebaju biti isto tretirani.
U svrhu zaštite ovih konja, pokrenuta je stranica Save the brumbies, gdje možete usvojiti konja kako bi ga spasili od eutanazije.
Foto: Apollontempel/pixabay.com
Tagovi
Divlji konji Australija Istrijebiti Eutanazirati Brumbies
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.