Pretraga tekstova
Još jednom skrećemo pažnju svim posjednicima da veterinarskoj službi pravovremeno prijave znakove bolesti ili uginuća kod domaćih svinja, navode iz Ministarstva poljoprivrede.
S obzirom na povećani rizik od kontakta s divljim svinjama koje predstavljaju izvor zaraze afričkom svinjskom kugom za domaće, Ministarstvo poljoprivrede će tijekom srpnja objaviti novi Javni poziv za sufinanciranje troškova postavljanja dvostrukih ograda za posjednike koje ove životinje drže na otvorenom.
Kako podsjećaju u priopćenju, od 2019. godine sufinanciraju se troškovi postavljanja dvostrukih ograda s 80 posto stvarno nastalih troškova materijala do maksimalnog iznosa od 20.000 kn po korisniku te je u tu svrhu tijekom 2019. i 2020. godine isplaćen iznos veći od 1,3 milijuna kuna za ukupno 119 posjednika.
Također, od iste godine provodi se i Program nadziranja ASK, odobren i sufinanciran od strane Europske komisije, koji uključuje pretraživanje uzorka podrijetlom od uginulih domaćih i divljih svinja te pretraživanje uzoraka zdravih odstrijeljenih divljih svinja u visoko rizičnom području uz granicu sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom.
"Ovim putem još jednom skrećemo pažnju svim posjednicima da veterinarskoj službi pravovremeno prijave znakove bolesti ili uginuća kod domaćih svinja“, ističu dodajući kako je izuzetno važna i prijava pronalaska uginulih, a svaka fizička osoba za dojavu ima pravo na nagradu u iznosu od 100 kn.
Za svaku prijavljenu i testiranu uginulu divlju svinju Ministarstvo isplaćuje naknadu od 750 kn (lovoovlaštenicima i veterinarskim organizacijama) dok se lovcima za svaku odstrijeljenu divlju svinju iz državnog proračuna financira i pregled mesa na trihinelu.
U cilju procjene biosigurnosne situacije na svinjogojskim farmama te informiranja posjednika i poduzimanja određenih mjera u cilju smanjenja rizika od pojave i širenja afričke svinjske kuge, od 2019. godine do danas su sva gospodarstva koja drže svinje u RH kategorizirana u odnosu na biosigurnost.
Ministarstvo poljoprivrede je do sada u tu svrhu utrošilo više od 27 milijuna kuna te poziva sve posjednike da se obrate svojim veterinarima za postupak unaprjeđenja biosigurnosti na farmama.
U lovištima je također potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere, a Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači donesenoj 2018. godine propisano je smanjenje brojnog stanja divlje svinje u lovištima na području cijele Hrvatske na 50 posto matičnog fonda.
Lokacija lešine divlje svinje može se dojaviti nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, lovoovlašteniku na čijem se lovištu lešina nalazi ili na email adresu: veterinarstvo@mps.hr, odnosno na broj telefona 099/4392 507 na kojem je osigurano dežurstvo izvan redovnog radnog vremena.
Podsjetimo, afrička svinjska kuga (ASK) ponovno je izbila u Njemačkoj i to na tri svinjogojske farme u istočnoj pokrajini Brandenburg koja se nalazi neposredno uz granicu s Republikom Poljskom odnosno unutar prethodno određenih zona pod restrikcijom.
Izvori
Tagovi
ASK Domaće svinje Divlje svinje Dvostruke ograde Biosigurnost Lovišta Njemačka
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.