Ako nestane mljekara, nestat će i poljoprivrede!

Stručno predavanje održano na temu “Organizacijski i tehnološki preduvjeti povećanja profitabilnosti proizvodnje mlijeka na farmama u Hrvatskoj” ponudilo je nove katastrofalne uvide u porazne statistike. Predavanje je Županijska komora Osijek organizirala u suradnji s Europskim institutom za profitabilnu proizvodnju mlijeka i Hrvatskim savezom udruga proizvođača mlijeka (HSUPM). Prošle je godine isporuka mlijeka pala 16,35 posto, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je samo 20,3 posto, što je zabrinjavajuće.

Nedavno su na sastanku Stručnog savjeta i predstavnici proizvođača, udruga i stručnih službi sa Zvjezdanom Blažić, pomoćnicom ministra poljoprivrede, nastojali pronaći način da se ti negativni trendovi zaustave. Istaknuto je i da je unatoč generalno negativnom trendu, u posljednja četiri mjeseca ipak došlo i do određene stabilizacije te manjih stopa pada proizvodnje mlijeka.

Hoće li udruživanje u proizvođačke organizacije riješiti sve probleme?

"Mljekarski sektor je kamen temeljac hrvatske poljoprivrede i ako on propadne, propast će i hrvatska poljoprivreda", izjavio je Ernest Nad za Glas Slavonije. Tom je prigodom navedeno i da je cilj održavanja ovog stručnog skupa definirati određene smjernice u smislu bolje tehnološke opremljenosti farmi u svrhu povećanja konkurentnosti te poslati poruku proizvođačima mlijeka da bi se, prema uzoru na napredne zapadne zemlje poput Njemačke, trebali udružiti u proizvođačke organizacije radi lakšeg nastupa na tržištu i postizanja bolje cijene svojih proizvoda kod prerađivača.

O bavarskom primjeru udruživanja proizvođača mlijeka radi zajedničkog plasmana vlastitih proizvoda na tržištu govorio je i Christian Jäger, direktor Europskog instituta za profitabilnu proizvodnju mlijeka Ineda. Pozitivno je ipak to što je količina isporučenog mlijeka po isporučitelju počela rasti pa je u prosincu prosječno porasla za 8,8 posto.

Stvari su se u mljekarstvu ipak počele kretati nabolje?

Udio mlijeka prvog razreda u ukupno isporučenim količinama je dodatno narastao na više od 95 posto svih količina, što dodatno pojačava konkurentnost proizvođača. Zaključeno je kako su otkupne cijene mlijeka zadovoljavajuće i stabilne te da su rasle tijekom cijele 2013. godine. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju te promjene u izvozu na tržišta CEFTA-e ukazao je na nisku konkurentnost hrvatskog mliječnog sektora. A kako bi mlječni sektor napokon učinili konkurentnim, predstavnici Ministarstva poljoprivrede nedavno su izvijestili članove Savjeta da su pojačali aktivnosti na dodjeli poljoprivrednog zemljišta kako bi stočari mogli doći do prijeko potrebnih poljoprivrednih površina za proizvodnju hrane. No, ono što je u ovom izvješću iz ministarstva najzanimljivije, jest to da se iz te ustanove prvi put navodi da je stanje nekog sektora zabrinjavajuće.

U sektoru se hitno mora provesti uspostava pravednih odnosa na tržištu mlijeka (mliječni paket), osigurati dostatno zemljišta za održivo poslovanje farme, reprogramirati kredite i provesti programa razvoja govedarske proizvodnje, odnosno novih investicija kroz program ruralnog razvoja. Uz navedeno, izuzetno je bitna i uspostava centra za edukaciju proizvođača mlijeka sa svrhom podizanja razine znanja i sposobnosti proizvođača mlijeka, čime se u konačnici osigurava konkurentno poslovanje i održivi razvoj poljoprivrednih gospodarstava.

Najviše mlijeka se izveze u BiH i zemlje bivše Jugoslavije

Hrvatska je u 2012. najviše izvozila mlijeko u BiH i ostale zemlje bivše Jugoslavije. Što se tiče uvoza, najviše mlijeka se uvezlo (ukupno 82 tisuće tona, ili 48 milijuna USD) iz BiH, Mađarske, Češke, Njemačke, Slovenije. Zaslađenog mlijeka najviše se uvezlo iz Poljske, Belgije i Češke. Maslaca se najviše uveze iz Njemačke i Poljske, a sira se u 2012. uvezlo 12,4 tisuće tona (53 milijuna dolara), najviše iz Njemačke (7,8 tisuća tona), a zatim iz BiH, Italije, Slovenije i Nizozemske.

Foto: depositphotos.com, monkeybussiness