Pretraga tekstova
Epidemija afričke svinjske kuge kod divljih svinja proglašena je u dijelovima lovišta na području Borskog i Pirotskog upravnog okruga.
Afrička svinjska kuga se vratila u Srbiju. Tamošnja Uprava za veterinu proglasila je epidemiju kuge kod divljih svinja, u dijelovima lovišta na području Borskog i Pirotskog upravnog okruga. Inficirani su dijelovi lovišta "Vidlič" na teritoriju općine Dimitrovgrad i Ponišavlje u Pirotu površine 360 četvornih kilometara te područje i dijelovi lovišta "Ključ" i "Živica".
Kako su priopćili, konstantno pogoršanje epizootiološke situacije u okolnim zemljama, posebice u Rumunjskoj i Bugarskoj i prirodni migratorni putevi kretanja divljih svinja doveli su do pojave slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Srbiji.
"Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je u skladu sa zakonskim ovlastima i obavezama poduzelo sve mjere u cilju sprječavanja širenja i suzbijanja ASK u populaciji divljih svinja i prenošenja virusa na domaće svinje, angažiranje svih raspoloživih resursa i veterinarskih i lovnih organizacija," navodi se u priopćenju.
Posebno su poduzete mjere pojačanog odstrjela radi smanjenja brojnosti divljih svinja na ugroženim područjima, kao i provođenja intenzivnog nadzora, monitoringa i dijagnostičkog ispitivanja svih odstrijeljenih i uginulih divljih svinja, uz primjenu neophodnih biosigurnosnih mjera u lovištima. "Zajedno s mjerama sprječavanja širenja bolesti u populaciji divljih svinja, provode se u kontinuitetu mjere nadzora i kontrole zdravstvenog stanja domaćih svinja, kako na ugroženim područjima, tako i na cijeloj teritoriji Republike Srbije," zaključuju u Upravi.
Podsjećamo, među prvim slučajevima u Srbiji zabilježeni su oni tijekom rujna prošle godine i to u okolici Mladenovca i Smederevske Palanke gdje je eutanazirano oko 200 životinja. Potom je bolest registrirana kod tri grla u mjestu Srpski Itebej u općini Žitište u Vojvodini.
Nadležni su tijekom prosinca priopćili da afrička svinjska kuga više nije prisutna u toj državi.
Iako ova bolest nije opasna po ljude i zdravlje ljudi, ne preporučuje se klanje zaraženih svinja i konzumiranje tog mesa jer može ubrzati širenje zaraze. Svinje koje su zaražene afričkom kugom svinja uginu u roku 10 dana. Virus može ostati aktivan u prirodnoj sredini i u leševima i do nekoliko mjeseci. Životinje kod kojih se ustanovi afrička kuga, moraju se odmah ubiti jer je ta bolest zarazna i neizlječiva i to je jedini način kojim se ona može spriječiti.
Podsjetimo, u Kini se afrička svinjska kuga pojavila krajem 2018. godine.
Tagovi
Afrička svinjska kuga Bolesti svinja Epidemija Srbija Uprava za veterinu Izvoz svinjetine
Autorica
Više [+]
Diplomirana profesorica književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !