Sinonim: - | Engleski naziv: Common millet | Latinski naziv: Panicum miliaceum L.
Proso je porijeklom iz Indije. Pripada među najstarije kulture. Veoma je zdrava namirnica, ne samo po bogatstvu svojih prehrambenih vrijednosti, već i zato što je to lužnati plod, što nije baš uobičajeno među žitaricama. Bogato je magnezijem i željezom, što je naročito važno za anemične osobe. Mineralni sastav prosa pozitivno utječe na rad nervnog sustava, a posebno mjesto u prehrani trebalo bi, zbog svog lužnatog svojstva, zauzimati kod ljudi koji boluju od artritisa.
Zrno prosa upotrebljava se za prehranu domaćih životinja, naročito za prehranu peradi i kućnih ptica. Cijela biljka može se koristiti za prehranu stoke u zelenom stanju ili sušena. Zrno se u industriji koristi za proizvodnju alkohola i piva.
Korijen prosa građen je kao korijen drugih žitarica – jedan primarni korijenčić, koji se grana i ima puno žila i žilica. Prodire u tlo do 1 m dubine i dobre je usisne snage. Stabljika se sastoji od koljenaca (nodija) i međukoljenaca (internodija), obrasla je dlačicama i visoka 70 – 100 cm. List se sastoji od rukavca i plojke koja je prekrivena dlačicama i šira od plojki ostalih žitarica. Na vrhu razvija metlicu, a grane i grančice završavaju klasićima u kojima se nalazi jedan plodni cvijet. Plod je zrno s pljevicama koje mu daju razlličitu boju, a bez njih je žute boje. Masa 1 000 zrna teži 4 – 8 g, a hektolitarska težina iznosi 70 – 75 kg. Duljina vegetacije je 60 – 120 dana.
Prosječne temperature tijekom vegetacijskog razdoblja moraju biti iznad 15 °C jer se ispod te temperature rast i razvoj prosa usporava. Povoljno je da u vrijeme vegetacije temperature budu iznad 20 – 25 °C. Optimalna temperatura za klijanje iznosi oko 33 °C. Proso je biljka kratkoga dana, treba puno svjetlosti, ne podnosi zasjenjivanje.
Odmah nakon sirka, proso je najotporniji na sušu. Pri klijanju proso upija izuzetno malo vode (oko 25 %) od težine sjemena. Može izdržati sušu dulju od mjesec i pol dana i potom ponovno nastaviti s rastom. Ipak, za normalan rast i razvoj treba dovoljnu količinu vode, pa dobro reagira na navodnjavanje. Najbolje uspijeva na dubljim, plodnim i strukturnim tlima, slabo kisele do neutralne reakcije.
Dobre su mu pretkulture zrnate mahunarke, okopavine, djetelinsko-travne smjese, pa se može uzgajati na preoranim livadama i pašnjacima. Proso je dobra pretkultura za većinu drugih ratarskih kultura. U postrnoj sjetvi, proso se može sijati nakon svih ranih pretkultura (uljana repica, ječam, rani krumpir, grašak, rane krmne kulture, pa čak i nakon pšenice u godini kada se ranije žanje). Proso bez problema može biti treća kultura u jednoj godini.
Obrada tla obavlja se prema istom sustavu kao i za kukuruz. Međutim, puno veću pažnju treba posvetiti čuvanju vlage od izlaska iz zime do sjetve, a također kultiviranjem treba sačuvati kulturu tla i sprječiti razvoj korova. Sjetveni sloj mora biti dobro usitnjen i fino pripremljen jer je sjeme prosa sitno i sije se na manju dubinu.
Osnovna obrada tla (do 30 cm dubine) u pravilu mora se izvršiti u ljetno jesenskom razdoblju, a u izuzetnim uvjetima u proljeće. Obradom tla do određene dubine, razbijanjem nepropusnog sloja, rahljenjem i miješanjem tlo se čini zračnijim i toplijim, što uvjetuje normalan rast i funkcioniranje korijenovog sustava.
Na prosječno plodnim tlima gnojidbom bi trebalo osigurati oko 100 kg/ha dušika, oko 130 kg/ha fosfora i oko 90 kg/ha kalija. Za postrnu sjetvu ta bi se količina hraniva mogla smanjiti za 1/3 ili ½. Vrijeme i način unošenja gnojiva isti su kao za kukuruz i sirak. Za postrnu sjetvu polovica planiranih gnojiva može se dati u osnovnoj obradi, a druga polovica u pripremi tla za sjetvu.
Poslije sjetve svakako treba obaviti valjanje da bi se uspostavio bolji kontakt sjemena i tla. Ako se od sjetve do nicanja stvori pokorica, drljanjem se može olakšati nicanje. Početni rast i razvoj prosa usporen je, pa ga korovi mogu lako prerasti. Zato treba pravodobno i djelotvorno suzbijati korove. Ako je sjetva obavljena na širi međuredni razmak, prema potrebi, tlo se kultivira.
Sjetva se obavlja sijačicama u redove na razmak 10 – 12 cm ili veći razmak (preporučljivo u glavnoj sjetvi za sjemensku proizvodnju) 20 – 30 cm ili 45 – 50 cm. U uskorednoj sjetvi sije se oko 300 klijavih zrna na m2, a u širokorednoj oko 200 klijavih zrna na m2. Količina sjemena može se kretati oko 15 – 25 kg/ha. Dubina sjetve iznosi 2 do 4 cm. U glavnoj sjetvi proso se sije u prvoj polovici svibnja, kada se tlo ugrije iznad 12 °C.
Obično nejednolično dozrijeva i osipa se. Žetva se obavlja kombajnima pri kraju zriobe. Dvofazna se žetva obavlja malo ranije. U postrnoj sjetvi može se postići oko 3 t/ha zrna. Sušenje, spremanje i skladištenje sjemena obavlja se na isti način kao i za pšenicu. U suhom se stanju zrno može čuvati vrlo dugo jer se na njemu ne mogu razvijati plijesni, što je bitno za čuvanje njegove sjemenske i hranidbene kakvoće. U vrlo su širokoj primjeni različite vrste sušara sa zagrijanim zrakom ili smjesom zagrijanih plinova. Sušenju podliježu zrna s vlažnošću iznad 16 %. Sušenje se ne smije vršiti na temperaturi većoj od 40 °C.
Izvor:
Sinonim: - | Engleski naziv: Common setaria | Latinski naziv: Setaria italica (L.) P. Beauv. var. maxima Alef.
Proso talijanski ima klasoliku metlicu i sitnije sjeme te se sije pliće od sjemena običnog prosa. Samooplodna je biljka i sazrijeva ravnomjernije od običnog prosa. Masa 1 000 zrna iznosi 2 – 4 grama.
Za proizvodnju zrna, talijanski proso se sije na međuredni razmak od 45 cm, uz potrošnju od 4 – 6 kg sjemena/ha. Sjetva u uske redove koristi se u slučaju da je usjev namijenjen za sijeno ili silažu. Tada je potrošnja sjemena veća i iznosi 10 – 15 kg/ha. Za sijeno ili silažu talijanski proso se kosi na visinu od 8 – 10 cm i ne kasnije od početka metličenja.
Koristi se uglavnom za prehranu ptica. U prehrani stoke može se koristiti i kao zelena masa, silaža i sijeno. U intezivnoj agrotehnici može se dobiti od 2,5 – 7 t sijena, 20 – 35 t zelene mase, a slame i pljeve od 8 – 10 t/ha. Da bi se sačuvala kompaktna metlica sa sjemenom, žetva se obavlja dvofazno, a suše se i spremaju cijele metlice.
Izvor:
ukupno: 2, aktivno: 0, neaktivno: 2
BIJELO STRNIŠNO PROSO
KORNBERGER MITTELFRÜHE RISPENHIRSE
U Srbiji se godišnje proizvede oko 1,7 milijardi komada jaja i većina se potroši na domaćem tržištu, a samo jedan manji deo odlazi u izvoz, i to uglavnom u zemlje CEFTA regiona, jer u Evropsku uniju naša država još uvek ne plasira konzumna jaja zbog neusklađenosti sa njihovom zakonskom regulativom,...
"Nadam se da će biti oko 13 tona po hektaru, a inače je neki prosek u našem ataru oko sedam tona po hektaru maksimalno. Da nisam navodnjavao, bio bi potpuni debakl", kaže Nemanja Ivković za Agroklub. Više detalja pročitajte u priči: https://rb.gy/46k4cq Foto: Dinka Bogunović
Počinje Oktobeer Fest u Zagrebu Oktobeer Fest počinje na Zagrebačkom velesajmu u petak, 10. listopada 2025. Službeno otvaranje je u 18 sati ali već iza 13 sati vrata će biti otvorena za sve posjetitelje. Oktobeer Fest otvorit će dron show koji će biti pravi audio vizualni spektakl nad Zagrebom. Od p...
Pod sertifikovanom organskom proizvodnjom imamo oko 30.000 hektara i oko 6.800 proizvođača, a samo prošle godine površine su uvećane za 4.000 hektara. Proše godine smo izvezli ove hrane u vrednosti od 55 miliona evra, podaci su Nacionalne asocijacije ”Serbia organica”. Organski proizvođači napominju...
Ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa sa dijasporom Đorđe Milićević danas je na otvaranju međunarodnog simpozijuma agroekonomista, koji je povodom 60 godina Odseka za agroekonomiju održan na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, rekao da postoji veliko int...
MASLINA I SMOKVA I NA KONTINENTU Poznate i omiljene mediteranske biljke – smokva i maslina, mogu biti i dio dekoracije na balkonu ili terasi čak i u kontinentalnim krajevima, ali je jako bitno, od početka, krenuti pravilno s uzgojem ovih biljaka. Smokva uspijeva i u kontinentalnom dijelu zemlje i ak...
occasional
prije 4 mjeseca
Naglasak na početku „od prvog puta“ je ključan. Iako kratka, fraza implicira da su pravilna početna njega, tlo i mjesto sadnje ključni za uspjeh s Više [+]
Predstavnici poljoprivrednika u Srbiji, posle sastanka sa predstavnicima države, zatražili su da Republička direkcija za robne rezerve pre žetve objavi da će kupiti 300.000 tona pšenice iz novog roda, što bi povećalo tražnju i podiglo cenu na tržištu. Potpredsednik Udruženja poljoprivrednika Stig Mi...
Za razliku od pšenice kojoj obilna kiša ne odgovara za razvoj, uljana repica obećava dobar rod. ”Vrlo smo zadovoljni trenutnim stanjem useva na teritoriji Vojvodine, ali i centralne Srbije s obzirom da se uljana repica proširila i na druga proizvodna područja u ovoj godini. Zahvaljujući povoljnim vr...
Za potrebe Ministarstva poljoprivrede u planiranju podrške pčelarskoj proizvodnji, SPOS je 3. novembra 2011. izradio analizu proizvodne cene meda u uslovima Srbije u toj godini. ”Sve je obračunato za pčelinjak od 100 LR košnica koji je orijentisan na med, sa korišćenjem jedne pčelinje paše na stacio...
Prolećna setva polako se privodi kraju, uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima koji ometaju radove. Najviše je urađeno na poljima gde je planirana setva industrijskog bilja dok setva kukuruza malo kasni, ali se očekuje ta će i tu posao uskoro biti okončan. ”Setva industrijskog bilja već je završena...
Na 45 hektara nasada lijeske tvrtke Baranjski lješnjaci, u blizini Čeminca, uz pomoć Martignani atomizera provodi se preventivna zaštita od bolesti i štetnika. Prošetali smo voćnjakom u kojem se sorta istarski dugi već razlistala, a rimski će ga ubrzo dostići. Uskoro više o nasadu lijeske čiji je uz...
PRIHRANA PŠENICE. Ukoliko je agrohemijskom analizom zemljišta utvrđena prirodna plodnost zemljišta, na kome se može ostvariti prinos od 3.000 kg/ha zrna pšenice, za planirani prinos od 6.000 kg/ha zrna potrebno je obezbediti vodorastvorljivih NPK hraniva: N = 94 kg/ha, P2O5 = 47 kg/ha i K2O = 75 kg/...
