Sinonim: Cvijet sunca, trava sunca | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.
Suncokret potječe iz Amerike (Meksiko, Peru). Najprije je uzgajan kao ukrasna biljka, sjeme je korišteno za prehranu ptica, a ljudi su jeli jezgru iz sjemena. 1840. godine je prvi puta dobiveno ulje iz suncokreta. Sjeme sadrži oko 50 % ulja, 20 % bjelančevina i ugljikohidrata. Od suncokretova ulja proizvode se margarin, majoneza, stearin (služi u proizvodnji svijeća, plastike, sapuna, kozmetike i za omekšivanje gume), farmaceutski proizvodi, boje, lakovi i dr. Glave suncokreta imaju puno hranjivih tvari, pa se mogu koristiti za prehranu domaćih životinja. Može se uzgajati kao uljani ili proteinski te kao glavni, naknadni i postrni usjev.
Korijen ima dobru usisnu snagu, vretenast je, dobro razvijen i u prodire u tlo dublje od 2 m. Stabljika je u početku tanka, sočna, nježna, a starenjem postaje debela, snažna i drvenasta. Okrugla je, šuplja, obrasla dlačicama, naraste u visinu do 4 m i debljinu 2 – 6 cm. Srcoliki listovi su na dugim peteljkama. Plojka je na rubu slabo nazubljena, na vrhu zaoštrena te, kao i peteljka, obrasla dlačicama. Stabljika završava cvjetnom glavicom na kojoj su smješteni cvjetovi. Promjer glavice može biti 10 – 40 cm, što ovisi o kultivaru. Na rubu glavice su neplodni cvjetići (jezičasti), a u središtu plodni (cjevasti; 500 – 1000 komada) i svi su jarko žute boje. Cvjetanje nastupa od ruba prema središtu glavice. Plod je jednosjemeni, crne boje, tvrdog omota (gusjenice suncokretova moljca ga ne mogu pregristi). Masa 1 000 sjemenki prosječno se kreće oko 80 g, a hektolitarska težina iznosi oko 40 kg.
Minimalna temperatura klijanja iznosi 3 °C, a optimalna 28 °C. Najpovoljnija temperatura za rast i razvoj, posebno u periodu intezivnog porasta, cvatnje, oplodnje i nalijevanja sjemena, kreće se između 20 - 25 °C. Temperature niže od 15 °C i više od 25 °C smanjuju sintezu ulja u sjemenu. Biljke mogu izdržati i do -6 °C.
Suncokret stvara veliku vegetativnu masu, pa treba puno vode. Na pomanjkanje vode najosjetljiviji je u vrijeme oblikovanja glavica i nalijevanja sjemena. Korijenov sustav jako je razvijen i prodire duboko u tlo te crpi vodu iz dubljih slojeva, pa je suncokret dosta otporan na sušu.
Za uspješan rast i razvoj potrebno mu je puno svjetla, koje se može osigurati pravilnim sklopom i rasporedom biljaka.
Najbolje rezultate suncokret daje na dubokim, plodnim i strukturnim tlima, slabo kisele i neutralne reakcije (černozem i ritska crnica).
Osjetljiv je na uzgoj u monokulturi. Na isto mjesto vraća se nakon što većeg broja godina (5 – 6 godina), a na površini na kojoj se uzgaja, kao pretkulture ne smiju se sijati sve one koje imaju zajedničke bolesti i štetnike sa suncokretom. Najbolje pretkulture su mu strne žitarice (pšenica), a on je dobar predusjev za pšenicu i kukuruz.
Nakon ranih pretkultura (pšenica), odmah poslije žetve ore se tlo na 10 cm dubine, a u prvoj polovici kolovoza ore se na 20 cm dubine. Dobro je nakon svakog oranja poravnati površinu. Duboko oranje (do 40 cm dubine) izvodi se krajem rujna ili početkom listopada, zatim se tlo tanjura, drlja i pred sjetvu prolazi se sjetvospremačem. Poslije kasnih pretkultura obavlja se duboko jesenje oranje.
Suncokretu treba osigurati dovoljno dušika. Veća važnost pridaje se gnojidbi fosfornim gnojivima jer suncokret jako dobro koristi kalij iz tla. Fosfor je važan za oblikovanje generativnih organa, cvatnju i oplodnju. Količine hraniva ovise o plodnosti tla i planiranom urodu. Na osrednje plodnim tlima treba osigurati oko 100 kg/ha dušika, 120 kg/ha fosfora i oko 140 kg/ha kalija. Na siromašnijim tlima te količine treba povećati, a na plodnijim smanjiti. Pri dubokom jesenskom oranju unosi se polovica fosfornih i kalijevih gnojiva i oko 1/5 dušičnih gnojiva, a ostatak se unosi u pripremi tla pred sjetvu.
Sjetvu treba započeti kada se sjetveni sloj ugrije na ok 8 °C, a to je u početku travnja. Sije se sijačicama na međuredni razmak od 70 cm i razmak u redu od 25 – 30 cm. Suncokret se sije na konačan sklop (nema prorjeđivanja) i na dubinu od oko 5 cm (8 cm je donja granica za sjetvu). Količina sjemena ovisi o njegovoj klijavosti i čistoći, masi 1 000 zrna i gustoći sklopa, a najčešće je potrebno od 4 – 6 kg/ha.
Ako je sjetva obavljena u suho tlo, treba obaviti valjanje. Pokorica se uništava laganim ili rotacijskim drljačama. Suzbijnje korova može se izvesti pljevljenjem, okopavanjem i kultiviranjem. Ako postoji mogućnost za navodnjavanje, usjev se navodnjava za vrijeme suše, posebno u vrijeme oblikovanja glavica, cvatnje i nalijevanja zrna.
Suncokret dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna. Sazrijevanje teče sporo, glavice ostaju manje ili više zelene, sjeme ima povećan sadržaj vode i iz glavice ispada ono sjeme koje prvo dozrije. Ako se žetva obavlja kombajnom, potrebno ju je obaviti prije nego se sjeme počne osipati, tj. kada donji dio glavice posmeđi. Ručna žetva obavlja se sječom glava, koje se mogu sušiti na vlastitoj stabljici. Sjeme suncokreta treba sušiti ispod 10 % vlage ili još bolje ispod 8 % jer sjeme ima puno ulja i kvari se. Prirodi iznose 2 – 3 t, ali je proizvodni potencijal znatno veći, pa je moguće ostvariti znatno veće prirode.
Izvor:
ukupno: 91, aktivno: 36, neaktivno: 55
73-C7
ALBATRE
ALEXANDRA PR
ALLIUM
APOLON
ARMONY
BARANJAC
BAROLO RM
BELUGA
BONITA
CODISTAR
DIABOLO PR
ES ERIKA
ES LOLITA
ES PETUNIA
ES WHISKY
FABIOLA CS
HELIACAN
HELIASOL RM
HEROIC
IOLLINE
JOANA
KWS Achilles CLP
KWS DRAGON
KWS Kripton
KWS Sinatra
LBS3401L
LG 5380 M
LG 54.20 M
LG 54.44
LG 5412
LG 5450 HO
LG 5474 HO
LG 5525
LG 56.65 M
LG 5655
LUKA
MAS 80IR
MAS 83R
MAS 84E
MAS 92B
MAS 97A
MASLINKO
Matej
NK ARMONI
NK BRIO
NK DELFI
NK DOLBI
NK FERTI
NK MELDIMI
NS H 930
NSH 1208
OBRAIA CS
OLEIK
OPERA
P63LL06
P64LE11
P64LE19
P64LL82
P64LL92
PACIFIC
PEREDOVIK
PIKASOL
PR63A04
PR63A82
PR63A90
PR63D82
PR63E82
PR64A15
PR64A88
PR64A89
PR64H24
PR64H32
PR64H45
PR64H61
PRIMASOL
PROTEINKO
RUMBASOL
SALSA RM
SRIJEMAC
SY EDENIS
SY KUPAVA
TELLIA
Utopia CS
VNIMK 8931
WELCOM
ZG-31
ZG-54
ZG-64
Setva kukuruza počela je u Novom Kneževcu bez obzira na vremenske uslove. Seju se rani i kasni hibiridi ove ratarske kulture. ”Kiša koja je pala u ovom periodu pogodovaće usevima”, kaže ratar Atila Friš. ”Prethodnih godina kukuruz je posejan nešto ranije, ali ovog proleća hladno vreme uticalo je na...
Setva kukuruza, soje i suncokreta je u toku ali ratari ne očekuju da će je završiti pre 10. maja, zbog kiša koje se najavljuju narednih dana. Mada kasne u poslu zbog lošeg vremena tokom aprila, napominju da je najvažnije da se usevi poseju i da ih klima posluži tokom leta, da ne budu previše visoke...
Počeli su prvi cvjetovi suncokreta i odma namamilo pčele na njih,došla je večer i jedna je odlučila da se odmori #RuralFoto #Proizvodnja
Na Danu žitara na 89. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu Udruženje "Žita Srbije" iznelo je prve procene ovogodišnjeg roda ratarskih kultura: pšenice - 5,2 t/ha, ječma 4,8 t/ha, uljane repice 3,6 t/ha, kukuruza 7,5 t/ha, soje 3,2 t/ha, suncokreta 3 t/ha - sa latinskom izrekom - "Bolje praviti greške...
Iza proizvođača suncokreta je teška godina. Prvo su zbog katastrofalne suše prinosi smanjeni a potom je za mnoge akontna cena od 45 din/kg postala i konačna. Pitanje svih pitanja da li sada kada cena ulja na svetskom tržištu raste ima mogućnosti za doplatu letos požnjevenog suncokreta. Cena suncokre...
Sićan se ditinstva svoga na ovoj lipoj zemlji. Suncokret u suncu moje oči vide. Toplina dolazi iz majčinog srca, a snaga iz tatinog zagrljaja. #RuralFoto #priroda
Prolećna setva polako se privodi kraju, uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima koji ometaju radove. Najviše je urađeno na poljima gde je planirana setva industrijskog bilja dok setva kukuruza malo kasni, ali se očekuje ta će i tu posao uskoro biti okončan. ”Setva industrijskog bilja već je završena...
OPG Alšić iz Marijanaca obrađuje 150 hektara na kojima sije kukuruz, soju, suncokret, pšenicu, ječam, tritikale i zob. Dio uroda prodaju otkupljivačima, a dio skladište u svoje silose kapaciteta 80 i 12 tona. Klara Alšić od malih je nogu zaljubljena u poljoprivredu i traktore. Uz stalni posao u Cent...
Suncokretovo ulje nikad nije bilo skuplje, pa je zbog svoje poprilično niže cene svinjska mast postala izuzetno ”vruća“ roba. Potražnja za ovom namirnicom nikad nije bila veća, pa uzgajivači svinja već sad zadovoljno trljaju ruke. Osim što je povoljnija svinjska mast je dokazano i zdravija, a hrani...
Za razliku od pšenice čija je žetva počela, kiša koja gotovo svakodnevno pada i te kako prija kukuruzu, suncokretu, soji, šećernoj repi. I proizvođači i stručnjaci kažu da je ona spas za prolećne kulture i da se sada stvaraju zalihe vlage za jul i avgust koji znaju da budu sušni. Zbog izuzetno toplo...
