Špinat zimski, kiselica

Špinat zimski, kiselica – ima lišće skupljeno u rozetu. Može narasti i do 2 m visine. Ima debelu stabljiku. Listovi su duguljasti i valovita ruba. Cvjetovi su ružičasti i složeni u guste metličaste cvatove.

Razmnožava se busenom ili sjemenjem. Za obiteljske potrebe dovoljno je desetak busenova, koji se razmnožavaju u proljeće, a u toplijim predjelima i na jesen. Razdjeljeni buseni se sade u dobro pripremljenu i gnojenu zemlju na razmak od 60 cm. Biljke obično ostaju na istome mjestu 4 - 5 godina. Sjetva se može obavljati od ožujka do kolovoza, a niče za 5 - 6 dana poslije sjetve kod povoljnih uvjeta, inače niče za oko 2 tjedna.

Za zimsku i ranu proljetnu potrošnju treba odabrati toplije južne položaje, dok su za ljetnu potrošnju bolji sjeverni položaji. U hladnijim kontinentalnim predjelima kiselica se može pospješivati pod staklom.

Berba obično u dobrim uvjetima započinje 2,5 - 3 mjeseca nakon nicanja. Listovi se uvijek obiru odozdo. Kiselica se može brati tokom čitave zime i proljeća u mediteranskom području. Treba voditi računa da zimi ili kad nastupe jači mrazevi, lišće mijenja boju, žuti, a dijelom suši i otpada, da bi u proljeće u kontinentalnom dijelu ponovno potjeralo. Tijekom vrućih ljetnih mjeseci na otvorenim sunčanim površinama lišće kiselice postaje gorko, tvrdo, kiselo i nije za jelo, pa je najbolje kiselicu pokositi u jesen.