Raskoš vinske ceste
Općina Erdut područje je izuzetnih mogućnosti za razvoj poljoprivrede i turizma. Danas se stanovništvo na području općine Erdut uglavnom bavi poljoprivredom, uzgajaju se ratarske kulture, sve više su prisutni voćnjaci i vinogradi.
Vinogradi se protežu dužinom cijele Daljske planine, na potezu od Erduta do Bijelog Brda. Rijetki su stanovnici ovog područja koji ne posjeduju vinograd i staru kolibu ili vikendicu, te još rjeđi oni koji nemaju vlastito vino.
Turističko-vinska cesta Erdutskog vinogorja jedna je od najatraktivnijih u Slavoniji, jer joj posebnost izgleda daje pružanje velike rijeke Dunav u njegovom podnožju s čuvenim lesnim naslagama i strmim padinama. Ovaj prostor ima status zaštićenog krajolika, a najbolji dokaz vrijednosti njegovog slikovitog izgleda su brojne kuće za odmor uz županijsku cestu Aljmaš - Erdut iznad Dunava.
Na uzvisinama uz Dunav vinova se loza uzgajala i u vrijeme vladavine Rimljana. Vino se na ovom području oduvijek cijenilo, unosile su se nove sorte te proširivale površine pod vinogradima. Smatra se da je vinovu lozu u naše krajeve donio rimski car Probus. U III. stoljeću zasadio je vinograde na Fruškoj gori i otamo je vinova loza prenesena u Erdutsko vinogorje. Od poznatih sorti vinove loze koje bi svakako trebalo spomenuti, a koje su se nekada uzgajale na ovom području, su ružica, slankamenka, smederevka i kadarka.
Osim vinskih cesta, na ovom području velike su mogućnosti za ustroj gastroputeva, rekreacijskih staza, kulturnih ruta, ali i vjerskih tematskih staza.
Kao dio turističke ponude nadopunjavaju se i dva sajma, Sajam cvijeća i seoskog turizma i Sajam starih običaja i zanata, a u posljednje tri godine tu je i Gužvarijada, manifestacija kojom se želi od zaborava sačuvati tradicionalna slavonska delicija.
Tagovi
Od vinograda do hotela: Kako je Vinarija Brzica stvorila integralnu vinsku destinaciju
Marinko Vukobratović: Sve što zaradim od turizma ulažem u poljoprivredu
Tisuće posjetitelja pohodilo jubilarnu 50. Trku na prstenac u Barbanu
Baš kako su radili naši stari, održano jubilarno 20. Ploščićko mašinanje
