Razvoj seoskog turizma

Proteklo je 15 godina otkako se u Hrvatskoj počeo razvijati ruralni turizam. Stvari, doduše, napreduju, ali presporo, pa se još nismo približili naprednijim europskim zemljama koje na svom ruralnom prostoru vrte puno novca.

Najdalje su otišli Istrani koji su još 1996., zahvaljujući trudu nekoliko lokalnih političara i turističkih radnika, postavili dobre temelje razvoja agroturizma. Ljudima su ponuđeni povoljni krediti i mnogi su ušli u, kako je vrijeme pokazalo, unosan biznis.
Danas u Istri posluje više od 250 agroturističkih gospodarstava podijeljenih u nekoliko kategorija - agroturizam, ruralne kuće za odmor, ruralni obiteljski hoteli,'stancije', ruralni B&B, odmor na vinskoj cesti... Mnogi objekti iz preporođene istarske unutrašnjosti bilježe bolju popunjenost i od priobalnog smještaja. Istra je dugogodišnji hit na brojnim zapadnim tržištima: gosti cijene ljubazne domaćine, autohtone gastronomske specijalitete, istarsko vino.

Iznajmljivači su umreženi kroz Ruralis, konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre. Ne treba napominjati da je kroz razvoj seoskog turizma u Istri bitno podignuta vrijednost ruralnih područja. Turizam je djelovao kao poveznica između poljoprivrede, posebice proizvodnje ekološke hrane, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, gastronomije i turističkih usluga.

Tek niz godina nakon Istre počela se razvijati i unutrašnjost ostatka države. Neke su se županije, poput Zagrebačke ili Osječko-baranjske, odlično razvijale. Baranja je, recimo, u ovom trenutku uz bok Istri, baranjski su kapaciteti prvorazredni i uglavnom ih pune, kao uostalom i istarske, stranci.

Boravak na turističkom seljačkom gospodarstvu, slažu se mnogi, predstavlja prvorazredno iskustvo, i to ne samo zbog boravka u okruženju tradicijske arhitekture nego i zbog ukupnosti doživljaja. Pojedina marketinška iskustva pokazala su, naime, da turisti ne inzistiraju na doslovnoj autentičnosti seljačkoga gospodarstva, ali samo ako dobro funkcionira sve ostalo.

Budući da 90 posto Hrvatske otpada na ruralni prostor, a kontinent, međutim, u ukupnom turističkom prihodu zemlje sudjeluje s pet posto, ne treba naglašavati što hrvatskom selu znači razvoj turizma. Seljacima se vraća dostojanstvo i samopouzdanje i ne bježe u prenapučene gradove, a lokalnom se stanovništvu, koje se u pravilu bavi poljoprivrednom, pruža mogućnost dodatnog prihoda.

Za razliku od prethodnika, ministar turizma Damir Bajs pokazao je velik interes za razvoj seoskog turizma pa su potencijalnim investitorima, uz ostalo, ponuđene povoljne kreditne linije. Država, dakle, pokazuje interes za turistički razvoj ruralnih prostora, ali ne skriva prepreke koje sustavno priječe značajniji napredak.
Naime, potencijalnih interesenata za seoska turistička gospodarstva ima mnogo, ali se ljudi dugo premišljaju za ulazak u posao kojim se nikada nisu bavili. Predstojeći kongres posvećen ruralnom turizmu potvrdit će da Hrvatska, pogotovo na ruralnim prostorima, uglavnom ima prilično nerazvijenu komunalnu i društvenu infrastrukturu, da se kontinent vrlo slabo reklamira na inozemnim tržištima i da mu nedostaje dodatnih dobro osmišljenih turističkih atrakcija.

Kongres ruralnog turizma

Drugi hrvatski kongres o ruralnom turizmu, na kojem će se prije svega razgovarati o koncepciji dugoročnog razvoja te vrste ponude, održat će se od 21. do 25. travnja u malološinjskom hotelu »Aurora«.

Autor: Davor Verković