Pretraga tekstova
Financijski poticaj vlasnicima objekata na čijim se krovovima nalaze gnjezda bijelih roda
Projekt „Zaštita i očuvanje bijele rode“ u Vukovarsko-srijemskoj županiji provodi se od 2010. godine, a naknade vlasnicima objekata na kojima se nalazi gnijezdo bijele rode isplaćuju se redovito.
Glavni cilj projekta je očuvanje i zaštita populacije bijele rode (Ciconia ciconia), pružanje pomoći lokalnom stanovništvu u očuvanju gnijezda roda na objektima, očuvanje tradicionalnih drvenih posavskih kuća na kojima se nalaze gnijezda, stvoriti točnu bazu podataka o broju gnijezda i populaciji rode, educirati javnost i stanovništvo o vrlo uskoj vezi čovjeka i rode o ovisnosti njezina opstanka o djelovanju čovjeka u prostoru te o utjecaju na bioraznolikost staništa, podići svijest o potrebi aktivnoga djelovanja u zaštiti i očuvanju rode te educirati lokalno stanovništvo o zakonskim propisima i mogućnostima postupanja s gnijezdom (izmještanje ili uklanjanje).
Vlasnicima stambenih i gospodarskih objekata na čijim se krovovima nalaze gnijezda bijelih roda u tu se svrhu isplaćuje naknada za očuvanje prostora i biološke raznolikosti u iznosu od 700 kuna po gnijezdu. Taj novac u pedesetpostotnim iznosima osiguravaju Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti i Vukovarsko-srijemska županija, na čijem je području ukupno 135 gnijezda bijele rode. U Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije, nositelju tog projekta, redovito skupljaju podatke o aktivnosti roda, stanju gnijezda i broju mladih roda.
Potpora koja se isplaćuje služi kao financijski poticaj radi participacije troškova namijenjenih za popravak, sanaciju ili zamjenu krovišta zbog štete koju čine gnijezda svojom težinom i rode gniježđenjem na krovu na kojem se to gnijezdo nalazi. Bijela roda europska je gnjezdarica. Prema podacima Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, u Hrvatskoj se gnijezdi 1500 parova ove vrste u kontinentalnom dijelu zemlje u selima dolina rijeka Drave, Save i Dunava.
Ova vrsta ptice gradi jedno od najvećih i najtežih gnijezda u ptičjem svijetu: višegodišnje gnijezdo veliko je 180 x 180 x 80 cm, a može težiti preko 1 tone. Gnijezdo grade i popravljaju i mužjak i ženka, a počinje onaj koji se u proljeće prvi vrati iz Afrike; to je najčešće mužjak. Na području Hrvatske bijela roda smještava 70 posto svojih gnijezda na krovove i dimnjake stambenih ili gospodarskih kuća, 26 posto na stupove električne mreže i 4 posto na drveće. Ta ptičja vrsta ujedno je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN br.70/05 i 139/08) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN br.99/09).
Autor: Alen Kuns
Tagovi
Bijela roda Očuvanje i zaštita okoliša Ekologija Seoski prostor Javna ustanova za upravljanje zaštitćenim vrijednostima Vukovarsko-srijemska županija
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 dana
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 dana
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 dana
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 4 dana
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 4 dana
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji