Hrvatska je stranim lovcima zanimljiva zbog medvjeda

"Nudimo vrhunski lov na medvjeda u Gorskom kotaru, u zimskom dijelu lovne sezone, od 16. rujna do 15. prosinca. Lov se vrši s dobro izgrađenih visokih zatvorenih čeka u noći, u pravilu u vrijeme punog Mjeseca“.

Oglas je to jednog trodnevnog aranžmana koji se nudi lovcima po cijeni od 4.000 kuna, čemu treba pribrojiti i cijenu ulovljenog trofeja, koja se u slučaju medvjeda kreće od 11.600 do 77.900 kuna za kapitalni trofej. Hrvatska je, uz Bugarsku, jedina članica EU u kojoj je dopušten lov na medvjede koji su, uz divlje svinje, srne, jelene, zečeve i fazane, najveći mamac u lovnom turizmu. No, u lovačkim udrugama diljem države, sa sjetom se prisjećaju zlatnih vremena kad im se u blagajne slijevao novac sa 1.066 lovišta koja se prostiru na pet milijuna hektara.

U EU se još jedino kod nas i u Bugarskoj smiju loviti medvjedi, pa smo strancima interesantni!

Strani lovci su dobar izvor zarade

Dragan Skuhala, predsjednik Lovačkog društva Srnjak iz međimurskog mjesta Macinca, kaže da lovcima ne cvjetaju ruže te se prisjeća kako su im prije Domovinskoga rata dolazili puni autobusi lovaca iz susjednih država, a sad dolaze samo dvojica, jedan koji lovi sitnu i jedan za krupnu divljač. Strani lovac najprije mora kupiti lovnu iskaznicu Hrvatskog lovačkog saveza. Cijena godišnje je 400,00 kuna, dok domaćinu odnosno lovačkoj udruzi, Hrvatskim šumama ili privatniku, plaća paušalni iznos. U Macincu je to 50 eura na dan. Ovisno o ulovu, plaća i trofeje. Primjerice, za odstrel srednjeg muflona u okolici Bjelovara, to iznosi 24.400 kuna.

Možda bi i sad dolazilo više stranaca, ali ih nemamo gdje smjestiti

Tajnik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor kaže da godišnje izdaju između 8.000 i 9.000 iskaznica, s kojom strani lovac može dolaziti više puta u kalendarskoj godini. Smatra da to i nije toliko loše iako je i on svjestan da je nekada stranaca na našim lovištima bilo puno više. Ističe primjer jedne poznate hrvatske turističke agencije, koja je u bivšu državu na godinu dovodila 30.000 lovaca.

Ulaskom Hrvatske u EU, pojednostavljen je i prijenos oružja preko granice, no problem su naši premali smještajni kapaciteti. Budor smatra da bi Ministarstvo turizma trebalo kreditirati izgradnju malih objekata u ruralnim područjima te dodaje kako strani lovac troši i trostruko više od običnog turista, odnosno od 100 do 150 eura dnevno, plus odstrel. Najviše im dolaze Talijani, Nijemci i Austrijanci, a od divljači su najtraženiji jeleni i divlje svinje. Posebna su atrakcija medvjedi. Hrvatska ima dozvolu za odstrel 150 medvjeda godišnje, a ustrijeli ih se u prosjeku oko 120. Ostalih tridesetak ugiba zbog bolesti i nečeg trećeg.

Lov je profitabilan, no bez dobre strategije ne možemo puno

Oliver Keser s Katedre za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kaže da bi država trebala donijeti strategiju lovnog turizma, ali i pomoći lovcima da se promijeni negativna percepcija koju imaju u dijelu javnosti. Jer oni su, kaže, dokazano, visoko profitabilan dio našega turizma koji može donijeti brojne blagodati prostoru u kojem se lov razvija, dok je jaz koji pritom nastaje moguće premostiti odgovornim ponašanjem, kvalitetnim planiranjem razvoja i odgovarajućom promocijom. Keser također smatra kako su tržišne mogućnosti velike i da je europska potražnja u stalnom porastu.

Međutim, u Hrvatskoj, koja raspolaže bogatim lovnim resursima i znanjem o lovstvu, nedostaje sustavno obrazovanje na tom području turizma, kao i strategija razvoja koja bi sadržavala smjernice za njegov održivi razvoj. Podsjetimo, i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na prošlom je Sajmu lova i ribolova u Varaždinu izjavio da su lovni i ruralni turizam naše jake karte na koje treba igrati.